Inicijativu je pokrenuo Narodni pokret Jugoslaveni, organizacija osnovana u srpnju 2022. u Beogradu, a predvode je Đorđe Škorić, Jusuf Krčo i Predrag Martinović. Osnivači tog pokreta, kako stoji na njihovim stranicama, žele 'širiti pravu istinu o socijalizmu u našoj nekadašnjoj domovini/otadžbini, Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji'.

Kako bi nagovorili građane da se izjasne kao Jugoslaveni, izlijepili su Beograd i druge gradove u Srbiji, ali i nekim drugim bivšim jugoslavenskim republikama, simboličkim plakatima s jugoslavenskom zastavom s petokrakom.

Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.

Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović.

On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.

Nakon njihovih objava na Twitteru se razvila žestoka rasprava o tome je li ovakvo izjašnjavanje opravdano. Neki su s oduševljenjem prihvatili ideju, dok su protivnici reagirali ljutitim tvitovima poput onih da je dobro da se svi izjasne kao Jugoslaveni 'da konačno prebrojimo koliko je NATO/Ukrajina/gay lobista'.

Podsjetimo, Jugoslaveni su prije rata bili sedmi narod Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, a na popisu 1981. kao Jugoslaven izjasnilo se čak 1.219.000 građana. Najviše ih je bilo u Srbiji i BiH, no nakon raspada zajedničke države njihov broj je očekivano pao. Ipak, u Srbiji ih je i na posljednjem popisu 2011., bilo nezanemarivih 23.300.