Ministar Kujundžić obznanio je u četvrtak da se konačnim prijedlogom Zakona o zdravstvenoj zaštiti unose promjene u organizaciji hitne medicinske pomoći integracijom objedinjenih hitnih bolničkih prijema (OHBP) i županijske ili gradske hitne službe te liječnika u domovima zdravlja i koncesionara. Takva integracija, gdje je u sklopu bolnice organizirano dežurstvo liječnika iz županijskih i gradskih zavoda za hitnu medicinu, već je, kaže, provedena u Zadru i Požegi, a u pripremi je u bolnicama u Puli i Splitu.

Oko 97 posto hitnih intervencija sada se obavlja u bolničkoj hitnoj, potvrdio je ministar te smatra da bi se predloženim rješenjem postigla 'bolja iskorištenost cijele hitne, jer će po potrebi na teren moći izjuriti šest, sedam timova'.

Danijelu Šoti, predsjedniku Hrvatskog sindikata hitne medicine i Hrvatske udruge djelatnika hitne medicinske pomoći, to zvuči kao loša znanstvena fantastika.

'To nije istina, sigurno nema toliko timova koji mogu izjuriti. Ne možemo tjerati bolničke djelatnike da izlaze na teren na intervenciju, a nemamo ni toliko vozila. Konkretno, mi u Vinkovcima možemo izaći s eventualno dvije ekipe, ne znam odakle mu te brojke', komentira Šota za tportal.

Ističe da djelatnici hitne pomoći nisu znali da se u Ministarstvu sprema ovakva promjena i uvjeren je da iza toga stoji ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević. Ona je takvo rješenje mogla predložiti ministru, čime je 'još jednom pokazala nesposobnost u vođenju Zavoda'.

'Ministar o sustavu hitne medicine zna samo onoliko koliko ga drugi izvijeste, a za sve ono što se događalo oko hitne službe krivnju ponajviše snosi krovna organizacija. Ravnateljica očito nije sposobna voditi Zavod jer već godinama tapkamo u mraku', upozorava Šota.

Podsjeća da je još prije dvije godine napravljen odgovarajući prijedlog zakona o reorganizaciji hitne pomoći, koji je prošao i kroz Hrvatski sabor, ali je sad očito zapeo u ladici ministra Kujundžića.

'Ako ćemo se sada objedinjavati, zašto smo se 2011. odvajali i na to potrošili oko 60 milijuna eura, stvorili potpuno nove uprave i administracije? Potrošili smo silni novac da bi sad netko rekao da se ponovno trebamo integrirati u bolnički sustav. Ako ćemo postati bolnički djelatnici, trebamo dobiti i nove ugovore o radu, a isto je tako nemoguće organizirati posao jer su to dvije odvojene službe: terenske ekipe hitne pomoći i hitni bolnički prijemi s bolničkim liječnicima i djelatnicima. Toga nema nigdje u svijetu. Hitne službe izdvojene su ili pri Crvenom križu, kao u Njemačkoj, ili rade u sklopu samostalnih ustanova za hitnu medicinsku pomoć, s policijom i vatrogascima, kao u Italiji i drugdje. Ovaj sustav, da hitna bude pri hitnom bolničkom prijemu, nema veze s pameću', smatra Šota.

Po njegovu mišljenju, ministar se na ovakav potez odlučio zbog pritiska javnosti kako bi pokazao da nešto radi, iako zapravo svima zamagljuje oči jer se ne osigurava ni povećanje broja timova ni bolji kadar. Zapravo, na hitnim bolničkim prijemima nema dovoljno djelatnika i oni se ne mogu 'obraniti' od pacijenata koji im se tamo slijevaju zbog neriješenog sustava primarne zdravstvene zaštite.

'Oko 90 posto slučajeva koji dođu na hitnu zapravo nije hitno. Ljudi dolaze zbog prehlada, glavobolja i viroza, 'guše' pacijente koji stvarno dođu kao hitni slučajevi, pa tako netko tko možda ima infarkt čeka i po dva sata da bi mu se snimilo srce jer je prije njega na redu dijete koje kašljuca ili baka koja ne želi biti vikendom sama kod kuće. Da, kroz hitne bolničke prijeme prođe i nekoliko stotina pacijenata dnevno, ali objedinjavanje s hitnom pomoći ne rješava problem - upravo suprotno, pacijentima se šalje poruka da dolaze u još većem broju', upozorava Šota.

Na Zapadu hitni bolnički liječnik može izaći na intervenciju s ekipom hitne pomoći ukoliko takvu potrebu utvrdi dispečer, osoba koja prima pozive i traži liječničku pomoć. No na terenu su primarno dobro obučeni medicinski tehničari, tzv. paramedici, koji znaju obaviti 90 posto posla, a za ostalo se šalje vozilo po liječnika iz hitnog bolničkog prijema.

'To je taj zapadnoeuropski sustav koji trebamo preslikati. Ovako, imat ćete liječnika koji će raditi 24 sata na hitnoj, ali povremeno i na hitnom bolničkom prijemu. Dakle to su zapravo dva radna mjesta na jednoj plaći - kako oni misle to provesti i koga će natjerati na to? U ovom sustavu, kad ih tjerate da rade dvostruki posao, dok su 24 sata na nogama, što u ambulanti, a što na terenu... Bojim se da će nam odljev liječnika biti još veći nego što je sada', kaže Šota, dodajući da u posljednje vrijeme, uz liječnike, sve više odlaze medicinske sestre i tehničari.

Kujundžić je najavio da novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti predviđa i dežuranje liječnika koncesionara u domovima zdravlja vikendima i blagdanima te smatra kako 'više neće biti problema oko toga tko treba dežurati'. Unatoč nejasnoćama oko tog dijela prijedloga, Šota naglašava da bi upravo definiranje dežurstava vikendom i blagdanima moglo osloboditi cijeli sustav - kako bolnički tako i hitne pomoći - nepotrebnog tereta.

Ukupno gledajući, novo rješenje ministra Kujundžića za reorganizaciju hitne službe ocjenjuje neprovedivim i nepromišljenim prijedlogom, kojim se samo dolijeva ulje na vatru u ionako problematičnom sustavu iz kojeg sve više stručnjaka bježi glavom bez obzira, iako teška srca.