U Velikoj Britaniji potvrđena su dva slučaja pojave majmunskih boginja, a u susjednoj Srbiji tamošnje je Ministarstvo zdravstva zbog pojave ove bolesti na europskom tlu naložilo mjere pojačanog nadzora na graničnim prijelazima. U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo provjerili smo što su majmunske boginje i kolika je procjena rizika od njihove pojave u Hrvatskoj
'Informacija o dvoje oboljelih u Velikoj Britaniji ne znači da se bolest pojavila u Europi, već su to dva izolirana slučaja unosa bolesti iz Afrike u Europu. Izolirani slučajevi unosa bolesti nemaju nikakvog utjecaja na procjenu rizika od te bolesti u Hrvatskoj. Jer rizik od unosa te bolesti u Hrvatsku je jednak sada kao što je bio prije dvije, pet ili deset godina, odnosno vrlo nizak, a rizik za opće stanovništvo je zanemariv', odgovorio je na upit tportala Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).
Nikada do sada ova bolest u Hrvatskoj nije detektirana. Riječ je o endemskoj bolesti u centralnoj i zapadnoj Africi čiji virus prirodno cirkulira među divljim životinjama, prvenstveno glodavcima i primatima.
vezane vijesti
'Ljudi se zaraze prvenstveno u bliskom kontaktu sa zaraženim životinjama i njihovim izlučevinama, te su zbog toga glavna rizična skupina u Africi lovci koji u prašumama love divlje životinje', objašnjava epidemiolog Kaić napominjući kako je moguć i prijenos bolesti s bolesnog čovjeka na drugog čovjeka, ali je potreban blizak kontakt s oboljelim odnosno njegovim izlučevinama poput iskašljavanja ili sekreta kožnih promjena.
'Uzrok bolesti je virus, sličan virusu velikih boginja, ali manje zarazan i najčešće je bolest blaža nego u slučaju velikih boginja. Najugroženije skupine stanovništva su osobe koje rukuju s divljim životinjama u područjima Afrike gdje ima te bolesti, love ih, deru, pripremaju za konzumaciju, konzumiraju nedovoljno termički obraženo meso divljih životinja, članovi obitelji oboljelih ljudi, zdravstveni djelatnici koji skrbe o oboljelima i laboratorijski djelatnici koji rukuju sa zaraznim materijalom', napominje ovaj hrvatski epidemiolog.
Objašnjava kako su majmunske boginje otkrivene u Kongu 1970., a najčešće se javljaju u Kongu, Centralnoafričkoj Republici, Liberiji, Siera Leoneu i Nigeriji.
'Mjere prevencije proizlaze iz puteva prijenosa pa se tako za osobe iz Europe koje putuju u afričke zemlje preporučuje izbjegavanje kontakta s divljim životinjama kao i izbjegavanje konzumiranja divljih životinja. Za sprečavanje prijenosa s oboljelog čovjeka na kontakte, treba koristiti zaštitnu masku i zaštitne rukavice pri njezi bolesnika i općenito se pridržavati higijenskih mjera koje uključuju čišćenje i dezinfekciju površina kontaminiranih bolesnikovim izlučevinama', zaključuje epidemiolog Kaić.
