Prošla godina završila je padom BDP-a, ali su povećani prihodi, kaže ministar financija Slavko Linić osvrćući se na punjenje proračuna i poručuje – ne mogu biti nezadovoljan. 'Ako zločesti i tvrde da su tome doprinijeli veći porezni nameti, izvješće Europske komisije jasno kaže - ne to nije bilo tako, imali ste smanjenje poreznog opterećenja', kaže Linić.  Poručuje tako: uvodimo reda, bolja je naplata, razgovaramo kako povećati prihode. S tim u vezi trebali bismo, do kraja godine, imati i novi rebalans.

'Novi rebalans može biti ovisno o tome ako ostvarimo nešto više prihoda, kako ćemo nešto učiniti i budimo iskreni: vjerojatno će rebalans biti zbog zdravstva. U ovom trenutku se pokušavaju platiti dugovi u zdravstvu. A dugovi su 5 milijardi kuna, 5 milijardi kuna!', ističe Linić. Kad pogleda proračune ministarstva, Linić je zadovoljan iako, kaže, ima onih koji troše više. 'Primjerice najrastrošniji je bio ministar poljoprivrede. Zašto? Jer u pet mjeseci smo platili sve što se tiče poticaja. Sve. Ali nije on rastrošan, to je bila politika kojom smo jednostavno problem suše iz prošle godine, nešto nižih davanja za poticaje, promjene politike, odlučili - idemo sve platiti. To je bio dogovor, to je bila politika Vlade.

Do kraja mandata, obećava, počistit će sav nered.

'Sve. I to je ono što nas brine. Jer čišćenje tog nereda stvorit će nam veliki dug, gubit ćemo svoj rejting, bit ćemo problematični jer ćemo se teško zaduživati jer kad se približite 60 posto javnog duga, tog trenutka sve se lampice alarma upale, Europska komisija neće biti nimalo blagonaklona prema nama, ja ću morati smanjivati', naglašava Linić.
A da je nereda bilo, bilo je, kaže ministar financija. 'Više od 20 milijardi skrivenih dugova bilo je od bivše vlasti. Mogu vam reći da pronalazim dugove iz 1991. godine. Strašno!'.
Linić je kritizirao i javna poduzeća te jasno poručuje - rezultatima nisam zadovoljan.

'Ni najmanje. Ni najmanje. Javna poduzeća su nama ogromni uzročnici velikih zaduženja. Mi se već polako približavamo iznosu od 60 posto bruto društvenog proizvoda. To je nešto što je vrlo, vrlo opasno. Po Ustavu mi to ne smijemo prijeći'.

Linić je istaknuo i kako Hrvatska napokon mora početi upravljati svojom imovinom. Osvrnuo se i na kritike iz opozicije koja se protivi privatizaciji.
'Kad promatrate tu istu opoziciju koja je varala, skrivala, ništa nije pokazivala, a s druge strane nije se bavila ni upravljanjem imovine. Ona je sad protiv - ne treba ništa prodavati. Treba prodavati, ne zato što nam je potrebno i smanjiti dug, nego i zato što treba biti na tržištu'.

Kad je o INA-i riječ, ministar kao i premijer najavljuje razgovore s mađarskom stranom.  'Razočarao me MOL, danas imamo INA-u koja nije modernizirana, imamo dvije loše rafinerije, koja nije izvukla svaki gram plina pa ga uvozimo', otvoren je Linić. 'Da to je INA, koja je bila nacionalni ponos i socijalističke Republike Hrvatske, nacionalni ponos Hrvatske. Nažalost, taj partner to nije učinio', kazao je Linić.
Ministar je izrazio zadovoljstvo što su naposljetku i građani ali i sindikati prepoznali rad Vlade. Tako naime objašnjava svoje drugo mjesto na listi najpopularnijih političara u Hrvatskoj. Građanima između ostalog poručuje da se od poreza na nekretnine za sada odustalo.

'Znamo da je HNS rukama i nogama protiv, oni ne osporavaju zakon, ne osporavaju niti kvalitete zakona, oni samo pokušavaju reći da ga u krizi ne bi trebalo primijeniti', kaže Linić. Otpora je bilo i kad je riječ o minusima, a Linić najavljuje da će Zakon o potrošačkom kreditiranju idući tjedan u proceduru. Otkriva da su kooperativni na kraju bili i bankari. 'Ako dođe do ukidanja, banka mora dati dvije godine kredita, u ovom trenutku su sugestije banke, da ako donesu odluku o ukidanju, moraju ponuditi sami godinu dana otplate tog minusa', pojasnio je Linić. Zakon ide u prvo čitanje pa vremena za sugestije i rasprave još ima, zaključio je Linić.