Lana Mihaljinec Knežević, stručnjakinja za nekretnine iz Udruženja poslovanja nekretninama HGK rekla je kako je važno da se prestane govoriti samo o cijenama i da se počne govoriti i o drugim aspektima koji utječu na tržište nekretnina. Dodala je da je tržište nekretninama u Hrvatskoj vrlo segmentirano.

'Govorimo o tri tržišta nekretnina: Zagreb, tržištu na moru i kontinentalnim regijama. Nadalje o tržištu nekretnina moramo govoriti kroz segment rabljenih nekretnina i novogradnji. Kod rabljenih nekretnina govorimo o kućama, stanovima i zemljištima. Unazad nekoliko godina niti cijene nekretnina niti broj transakcija nisu jednako rasle ovisno o regijama i o vrsti nekretnina. Svi navodi o tome da tržište samo raste jednostavno nisu točni. Podaci o realiziranim cijenama i broju transakcija nam pokazuju da je tržište vrlo segmentirano i da se trendovi razlikuju i po regijama i po vrsti nekretnina. Moramo puno analitičnije govoriti o tržištu nekretnina', istaknula je Mihaljinec Knežević u Otvorenom.

Dodala je da su stanovi uvijek jedan od najtraženijih nekretninskih proizvoda. Navela je da su se u nekim godinama kupovala poljoprivredna zemljišta dok se lani i nekoliko godina prije toga se najviše kupovalo stanova.

'Najveći problem na tržištu nekretnina u Hrvatskoj je što jednostavno imamo nedovoljno ponude. U segmentu rabljenih nekretnina na svim područjima i u svim regijama nekretnina jednostavno postaju substandardne za moderne kupce, a u segmentu novogradnje jednostavno je nedovoljno proizvoda.'

Lani je broj izdanih građevinskih dozvola za novogradnju bio je 25 posto manji nego na vrhuncu tržišta sredinom dvijetisućitih. 'Mi jednostavno proizvodimo nedovoljno nekretnina na tržištu', zaključila je Mihaljinec Knežević.

Što se kupuje u rujnu i tko kupuje

Martina Mataić Škugor, stručnjakinja za nekretnine, govorila je o potražnji za nekretninama uz ovo doba godine.

'Obično je rujan namijenjen nekako studentima. Najviše se u rujnu traže nekretnine 45-55 kvadrata i tu stvarno imamo povećanu potražnju. Ovogodišnji rujan je bio stvarno intenzivan, imamo čak i potražnju za stanove do 65 kvadrata', navela je.

Rekla je i tko su najčešći kupci. “To su roditelji koji kupuju svojoj djeci studentima, iako imamo situaciju kada kupuju male stanove radi najma, bilo kratkoročnog, bilo dugoročnog najma.”

Što se tiče cijena stanova rekla je da u ovom trenutku stagniraju. "Ne vidimo rast, ne vidimo pad, one su nekako se stabilizirale na ovoj razini. To se i najavljivalo ljetos da će se dogoditi", istaknula je Mataić Škugor.

Stambena politika u Hrvatskoj

Željko Uhlir, predsjednik radne skupine za izradu Nacionalne stambene strategije do 2030. rekao je kako se direktno ili indirektno, stanovanjem bavi preko 20 godina - još od Grada Zagreba, pa ministarstva, u jednom sazivu, drugom, trećem sazivu.

Sazrelo je vrijeme da naša država dobije stambenu politiku, smatra, jer ju dosad nije imala. Naveo je da je bilo nekih pokušaja, primjerice 2000. godine je bio jedan začetak izrade stambene politike koji nije nikad dovršen te da se sada konačno ozbiljno pristupilo tom poslu. “Vlada je donijela odluku, zadužila je Ministarstvo graditeljstva da sustavno uredi to pitanje i da država dobije svoju stambenu politiku.”

Uhlir je naveo kako će stambena politika će trebati odgovoriti na niz pitanja. Između ostaloga, kako upravljati s tržištem stanovanja, a da bi se građanima omogućilo priuštivo stanovanje. "To je jedna odrednica ključna u državama koje su već donosile svoje stambene politike. I na svu sreću imamo uzore, tako da ne moramo raditi greške koje su neki drugi radili u kreiranju stambenih politika. Imam puno iskustva u svijetu, u Europi", rekao je.