Kako nije uspjela provesti planirane uštede, Vlada će predstojećim rebalansom proračuna povećati izdatke za plaće zaposlenih. Neslužbeno, to bi trebalo biti za oko 600 milijuna kuna pa bi se rashodi za plaće u ovoj godini popeli na 21,9 milijardu kuna. Što će to značiti za proračun u idućoj godini? Ako bi se ministar financija Slavko Linić držao fiskalnih smjernica koje je Vlada usvojila ljetos, rashodi za zaposlene iznosili bi 20,4 milijarde kuna. To je oko milijardu i pol kuna manje nego ove godine. U neslužbenim razgovorima pojedini su ministri za Jutarnji list su kazali kako ne isključuju mogućnost da se Vlada odluči na rezanje plaća. Pritom se spominje iznos od pet do sedam posto
Kako bi štednju demonstrirali vlastitim primjerom, u Vladi su čak razmišljali da svi ministri i drugi dužnosnici, umjesto puno plaće, dva mjeseca primaju minimalac, navodi Jutarnji. U sindikatima, međutim, vjeruju da ipak neće doći do smanjenja koeficijenata za plaće i da će potrebne uštede ostvariti kroz odricanja od drugih prava. Sadašnji Temeljni kolektivni ugovor istječe 19. prosinca, a početak pregovora o sklapanju novog očekuje se 15. studenoga. Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, vjeruje da će uspjeti sklopiti novi kolektivni ugovor i da će ministar Linić ispoštovati ono što je ljetos obećao.
'Cijenim ministra Linića i držim ga za riječ. Tijekom prošlih pregovora rekao nam je da neće dirati u koeficijente i da neće biti otpuštanja zaposlenih u državnoj i javnoj službi ako se odreknemo regresa, dijela jubilarne nagrade i pristanemo na drugačiji obračun naknade za prijevoz' - kazala je Avberšek. Vlada i četiri sindikata uspjeli su u srpnju postići dogovor o odustajanju od tih prava, u ovoj i idućoj godini.
Izuzev ta četiri članka, Avberšek očekuje da će sve ostalo ostati isto i u novom Temeljnom kolektivnom ugovoru. U slučaju da dio sindikata bude protiv, s obzirom na izmjenu Zakona o reprezentativnosti, on bi vrijedio za sve.
Ako sve bude teklo prema dogovoru, procjene govore da bi uštede proračuna na temelju božićnica, regresa, upola manje jubilarne nagrade i smanjenih naknada za prijevoz mogle biti oko 600 milijuna kuna. To nije malo, ali, čini se, nije dovoljno. Vladi preostaje otpuštanje dijela zaposlenih, ali valja imati na umu da su se svi dosadašnji pokušaji pokazali uzaludnim. Nisu uspjele ni prozivke ministra Linića 'neodgovornih ministara'. Još prije ljeta upozorio je ministre zdravstva, obrazovanja i policije da kasne s provedbom nove sistematizacije koja bi donijela planiranu uštedu na plaćama. Ako, pak, ne uspijeva naći manje bolan način da smanji trošak zaposlenih, onda Vladi doista ne preostaje ništa nego rezati 'sjekirom'.
Da bi ispoštovao zakonom definirano fiskalno pravilo o godišnjem smanjenju rashoda za jedan posto BDP-a, ministar Linić morat će naći način kako to učiniti. Neuspjeh s plaćama ove se godine kompenzirao većim od planiranog rezanja subvencija i materijalnih rashoda. Međutim, manevarski prostor sve je manji. Mnogi troškovi rastu, poput dugova za brodogradnju i zdravstvo.
K tome, država će za kamate u idućoj godini morati izdvojiti dvije milijarde kuna više nego ove godine. S obzirom na to da je više puta ponovio kako proračunski deficit iduće godine neće premašiti 10 milijardi kuna, ministar će morati naći druga područja u kojima će više štedjeti. Ako to nisu plaće, nema mnogo izbora: preostaje socijala, zdravstvo i mirovine. Druga je opcija odustajanje od proklamiranog sređivanja državnih financija i povećanje deficita, što bi bilo pravi poraz za Linića.
