Naglašavajući zabrinutost da će političari izgubiti kontrolu nad događajima, šef MMF-a za ekonomska pitanja Olivier Blanchard obrušio se na europsku političku elitu koja je 'uvijek korak iza financijskih tržišta'. Paljbe kritika nije ostao pošteđen ni Washington, gdje zastoj u donošenju odluka prijeti dodatnim usporavanjem ekonomskog oporavka, koji je već ocijenjen najsporijim oporavkom u tamošnjoj živućoj memoriji.

Poruka MMF-a sasvim je jasna: oporavak od recesije iz razdoblja 2008-2009. posve je podbacio, a ukoliko se svjetski čelnici ne probude iz dubokog sna, postoji stvarni rizik od nove globalne ekonomske krize.

'Globalna ekonomija ušla je u novu, veoma opasnu fazu. Oporavak je značajno oslabio, a opasnost od pada značajno se povećala. Potrebne su snažne mjere kako bi se popravili ekonomski izgledi i smanjili rizici', rekao je Blanchard.

MMF prognozira da će svjetsko gospodarstvo u ovoj i idućoj godini ostvariti prosječan rast od četiri posto - u prvom dijelu 2011. stručnjaci MMF-a predviđali su rast od četiri i pol posto - zahvaljujući razmjerno brzom rastu u državama poput Brazila, Indije i Kine. Istovremeno, veliku zabrinutost izaziva činjenica da je rast neuravnotežen: prognoza prosječnog rasta u zemljama ubrzanog gospodarskog razvoja u 2011. iznosi 6,5 posto, dok su prognoze za SAD i države članice eurozone znatno skromnije.

SAD i eurozona - generatori krize

MMF očekuje da će američko gospodarstvo u 2011. porasti za samo 1,5 posto, a 2012. za 1,8 posto, što je značajan pad u odnosu na prvobitnu procjenu od 2,5 posto (za 2011) i 2,7 posto (2012). Kao ključni američki problem MMF navodi anemični rast, čiji su uzroci, između ostalih, visok javni dug i loša situacija na tržištu nekretnina, kao i opća zaduženost američkih građana, prenosi Glas Amerike. MMF stoga poziva Bijelu kuću i Kongres da se dogovore o srednjoročnom smanjenju zaduživanja, kako bi burze ostale stabilne, na izglasavanje novog državnog poticaja za privatni sektor, te na kontinuitet monetarne politike koja pogoduje privatnom poduzetništvu.

Revidirane su i prognoze rasta za 17 zemalja eurozone, pa se tako za ovu godinu predviđa rast od 1,6 posto (u lipnju se predviđalo dva posto), a za 2011. prognoza je mršavih 1,1 posto (u lipnju 1,7 posto). Sumorniji izgledi za Europu posljedica su straha da zemlje eurozone neće moći suzbiti širenje dužničke krize i moguću destabilizaciju regije.

'Europa mora dovesti stvari u red. Na srpanjskom sastanku donijeli su niz odluka, između ostalog i o ulozi Fonda za financijsku stabilnost Europe. Od suštinske je važnosti da učine sve što je potrebno kako bi Fond što prije bio operativan. Situacija u Europi velik je povod za zabrinutost i zato upućujemo poziv na akciju', poručio je Blanchard.

MMF ne predviđa raspad monetarne unije, no zabrinut je zbog načina na koji se kriza proširila s periferije eurozone na njezinu jezgru. Političari u SAD-u i Velikoj Britaniji već pokušavaju sanirati rane koje kriza eurozone nanosi njihovim bankama. Strahuju da bi bankrot Grčke, koji je izgledniji sada nego prije pola godine, mogao imati jednak učinak kao onaj koji je prouzročio slom Lehman Brothersa 2008.

MMF predviđa i da će grčki dug dogodine narasti na 189,1 posto BDP-a, što je znatno više od lipanjske prognoze od 172 posto. MMF je podignuo i razinu grčkog fiskalnog deficita za 2011. na osam posto BDP-a, dok je za iduću godinu prognozirano smanjenje deficita na 6,9 posto. Razina duga Atene ključno je pitanje u razgovorima MMF-a i Europske unije, o odobravanju nove tranše pomoći Grčkoj, a u okviru paketa pomoći od 110 milijarda eura.

Prijeteći ciklički učinci

Tri godine nakon što se svjetski financijski sustav našao na rubu kolapsa, MMF upozorava na rizik od čak dva ciklički uvjetovana negativna učinka.

Prvo, u slučaju slabijeg gospodarskog rasta, rastu i proračunski deficiti. Kako bi ispunile svoje fiskalne planove, vlade dolaze pod pritisak rezanja potrošnje i povećanja poreza, što dovodi do još manjeg rasta i ugrožava poslovanje banaka, koje odobravaju manje kredita, što doprinosi slabijoj aktivnosti i većim gubicima.

'Fiskalna konsolidacija ne može biti prebrza, jer bi ubila rast. Ne može biti ni prespora, jer bi ubila kredibilitet', stoji u izvješću MMF-a. To može zazvučati razumno, primjećuje britanski Guardian, no problem je u tome što aktualni planovi za smanjivanje deficita već čine i jedno i drugo - ubijaju rast i rezultiraju gubitkom povjerenja. Zasad nema pokazatelja da politički lideri na zapadu mogu, ili čak da imaju volje, sastaviti koordinirani plan prema kojem bi prioritet bio jačanje aktivnosti, dok bi prijedlozi za dugoročno smanjenje proračunskih deficita zasad pali u drugi plan, piše Guardian.

Sve navedeno čini drugi negativni učinak stvarnom i prisutnom opasnošću: produbljenje europske dužničke krize, s velikim posljedicama na ostala svjetska gospodarstva.

MMF daje nekoliko savjeta čelnicima globalne ekonomije: centralne banke trebale bi sniziti kamatne stope gdje god je to moguće ili izdavati više novca tamo gdje to nije moguće. Ministri financija trebali bi 'olabaviti' kada je riječ o tempu smanjenja deficita u slučaju nižih stopa rasta, banke bi trebale dobiti jača osiguranja kapitala, a američki republikanci i demokrati trebali bi se početi ponašati poput odraslih osoba.

Nešto od toga ostvarit će se, ali ne sve, niti onom brzinom koju priželjkuje MMF, piše Guardian. Fond je pametno suprotstavio središnju prognozu usporenog i grbavog rasta svjetske ekonomije s još gorom alternativom – scenarij povratka recesije, koji potiču pogrešne političke odluke. U tjednu kada je odgođena pomoć Grčkoj, snižen kreditni rejting talijanskih banaka, a američki predsjednik Barack Obama optužen za pokretanje klasnog rata, MMF je u pravu kad upozorava da treba biti pripremljen na najgore.