Ako infekcija koronavirusom SARS-CoV-2 slijedi sličan tijek kao koronavirusne epidemije SARS-a 2002. i MERS-a 2012. godine, većina hospitaliziranih s teškim simptomima Covida-19 trebala bi se oporaviti bez težih posljedica po mentalno zdravlje. To je pokazao prvi sustavan pregled i metaanaliza britanskih znanstvenika nakon istraživanja psihijatrijskih posljedica koronavirusnih infekcija na više od 3550 pacijenata. Ovaj rad objavio je znanstveni časopis The Lancet Psychiatry.

Ipak, nalazi sugeriraju da delirij, mentalno stanje koje karakteriziraju promjene u svijesti, poremećaji ponašanja, a ponekad i halucinacije, može biti čest kod hospitaliziranih bolesnika u akutnoj fazi SARS-a, MERS-a, ali i Covida-19.

Studija je razmatrala isključivo teške slučajeve zaraze u kojima su pojedinci liječeni u bolnici i ne primjenjuje se na blaže slučajeve ili asimptomatske slučajeve.

Dugoročno, analiza sugerira da pacijenti koji su preživjeli SARS i MERS mogu biti izloženi riziku za mentalne bolesti poput depresije, tjeskobe, umora i posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) u mjesecima i godinama nakon otpusta iz bolnice. Iako nema dostupnih podataka o ovim dijagnozama kod bolesnika s Covidom-19, autori kažu da bi medicinska zajednica trebala biti svjesna potencijala za visoke stope ovih uobičajenih mentalnih problema poslije trenutne pandemije.

Rutinski dio skrbi

Autori upozoravaju da je, s obzirom na to da je većina studija uključenih u analizu ili slabe ili srednje kvalitete, a uglavnom su imale podatke o bolničkim pacijentima sa SARS-om i MERS-om, istinske učinke Covida-19 na mentalno zdravlje nemoguće precizno predvidjeti.

'Naša analiza ukazuje na to da većina ljudi neće patiti od problema s mentalnim zdravljem nakon koronavirusne infekcije', rekao je dr. Jonathan Rogers s University College London. 'Ipak, kliničari bi trebali obratiti pažnju na česte mentalne poremećaje, poput depresije, tjeskobe, umora i PTSP-a, koji bi se mogli pojaviti u tjednima i mjesecima nakon oporavka od teške infekcije, kao što je to bilo vidljivo kod SARS-a i MERS-a.'

Praćenje razvoja simptoma trebao bi biti rutinski dio skrbi koju pružamo pacijentima, založio se Rogers.

Nekoliko je razloga zbog kojih bi teške koronavirusne infekcije mogle imati psihijatrijske posljedice, od izravnih učinaka na središnji živčani sustav, preko niske razine kisika u krvi, do socijalne izolacije i psiholoških utjecaja - od straha, preko zabrinutosti, do stigme koju nosi ova bolest.

Umor i razdražljivost

Studije koje su bavile oporavljenim bolesnicima od SARS-a i MERS-a spominjale su slabo raspoloženje (11 posto), nesanicu i anksioznost (po 12 posto), razdražljivost (13 posto), probleme s pamćenjem (19 posto), umor (19 posto) i čest povratak traumatičnih uspomena (30 posto). Sve je to zabilježeno u razdoblju od šest tjedana do čak 39 mjeseci nakon fizičkog ozdravljenja.

PTSP je primijećen kod svakog trećeg preživjelog od SARS-a i MERS-a 34 mjeseca nakon akutne faze bolesti, a stopa depresije i anksioznih poremećaja bila je oko 15 posto, prosječno 23 mjeseca nakon akutne faze.

'Upozorenje Rogersa i njegovih kolega da se trebamo pripremiti za liječenje velikog broja pacijenata s Covidom-19, kod kojih se razvijaju delirij, posttraumatski stresni poremećaj, anksioznost i depresija, važna je poruka psihijatrijske zajednice', upozorava dr. Iris Sommer sa Sveučilišnog medicinskog centra Groningen.