Ministar financija Slavko Linić nazvao je ekonomiste s instituta 'statističarima', jer su predvidjeli pad BDP-a za jedan posto u odnosu na 2011. Dr. Željko Lovrinčević za Globus je rekao da osobno nije radio na tim projekcijama, ali da je prema svemu sudeći to u prosjeku ostalih projekcija.

'Projekcija pada za minus jedan posto je u okviru projekcija MMF-a i Svjetske banke i to se u kategoriji relativno optimističnih predviđanja, zato mislim da je nalaz Instituta objektivan', rekao je Lovrinčević.

Govoreći o trenutačnoj ekonomskoj situaciji u Hrvatskoj, Lovrinčević je rekao da se događa nekoliko paralelnih procesa: 'Izvjesno je da je Hrvatska u prvom kvartalu ušla u novu recesiju i da će zabilježiti pad od 1,5 do dva posto na međugodišnjoj razini. Istovremeno, događa se poboljšanje kod punjenja proračuna pa se čini kao da gledate dvije odvojene ekonomije. Punjenje proračuna ne bi smjelo stvoriti lažnu sliku o poboljšanju porezne osnovice, jer je riječ o privremenim učincima dok proizvodnja i dalje pada.'

'Slika je takva da ministar financija iskazuje zadovoljstvo jer puni proračun, a svi drugi osjećaju pad realnoga životnog standarda. Dobar dio troškova prebačen je na sektor kućanstva', rekao je Lovrinčević i objasnio da je tzv. 'krizni porez' Kosoričinoj vladi donio 2,5 milijarde kuna godišnje uz to da je zahvaćao građane koji su imali primanja veća od šest tisuća kuna. 'Današnje opterećenje kućanstava kroz cijene energenata, veću stopu PDV-a i komunalnih naknada, dva i pol puta je veća od kriznog poreza. Sektor kućanstva odgovorio je na jedini način na koji je mogao, a to je smanjenjem potrošnje. Vlada će morati uložiti puno truda kako bi pojedinim manjim investicijama države vratila i povjerenje građana i poduzetnika', rekao je Lovrinčević.

Kazao je kako sasvim razumije ponašanje Vlade u nastojanju da poboljša poreznu disciplinu, ali Vladin stav u tom nastojanju ocjenjuje militantnim prema poduzetnicima koje se često naziva varalicama: 'Ne smije se smetnuti s uma da jedino poduzetnici pokretanjem novog investicijskog ciklusa mogu osigurati otvaranje novih radnih mjesta i izlazak iz recesije. Država to sama ne može, osim uz iznimno visoke troškove zaduživanja. Mislim da je prema građanima i poduzetnicima stvoren negativan front i zato potpora Vladi drastično brzo pada.'

Ako se obistine predviđanja Ekonomskog instituta i 2012. završi s BDP-om u minusu, prvi potpredsjednik Radimir Čačić jednom prilikom je rekao da je za takav rezultat on spreman snositi političke posljedice.