Bolesti srca i krvnih žila uzročnik su gotovo svake druge smrti u razvijenim zemljama, ali ni Hrvatska s udjelom od 48,1 posto smrti od kardiovaskularnih bolesti u ukupnoj smrtnosti nije izuzetak. Kod muškaraca su bolesti cirkulacijskog sustava u 2013. bile na prvom mjestu nepopularne ljestvice bolesti, od kojih je angina pektoris bila najčešći razlog hospitalizacije, a slijede ih zloćudne bolesti, od kojih je najčešći rak pluća. Kod žena su zloćudne bolesti na prvom mjestu, pri čemu je najčešći rak dojke, a slijede cirkulacijske bolesti, među kojima je najzastupljeniji moždani udar. No kad se podaci o razlozima liječenja ne sagledavaju prema skupnim, već po pojedinačnim dijagnozama, siva mrena je kod oba spola na vrhu ljestvice
U zdravstvenom kartonu hrvatskih građana (i seljaka, dodala bi novoizabrana predsjednica) najzastupljenija bolest je siva mrena, odnosno zamućenje očne leće. Naime, prema zadnje dostupnim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2013. zbog sive mrene hospitalizirani su 9.853 žene i 7.070 muškaraca.
Poznata je činjenica da se Hrvatska ubraja u zemlje sa starijim stanovništvom, a budući da je siva mrena bolest koja je karakteristična za stariju populaciju, ne čudi da je prva na rang ljestvici dijagnoza kod oba spola.
Druga vodeća bolest kod žena je moždani udar.
Upozoravajuće je to da su žene danas izloženije riziku od moždanog udara nego ranijih godina te u odnosu na muškarce češće obolijevaju od ove bolesti. Naime statistike pokazuju da je svaka peta žena izložena riziku da dobije moždani udar dok će riziku od moždanog udara biti izložen jedan od šestorice muškaraca.
Međutim u muškoj populaciji moždani udar uopće se ne svrstava među prvih pet na ljestvici dijagnoza s najvećim brojem hospitalizacija. U ženskoj populaciji je pak od četvrtog mjesta u 2009. i 2010. uznapredovao do druge vodeće bolesti u 2013, u kojoj su zbog moždanog udara hospitalizirane 5.504 žene.
Na trećem mjestu vodećih bolesti u žena je rak dojke s 5.138 hospitalizacija, slijede žučni kamenci (5.121) i polipi spolnog sustava (4.874). Zbog preponske kile (bruha) hospitalizirano je 6.606 muškaraca, što je svrstava na drugo mjesto ljestvice vodećih bolesti u muškaraca. Na visokom trećem mjestu su duševni poremećaji uzrokovani ovisnošću o alkoholu sa 6.445 hospitalizacija, a slijede angina pektoris (5.697) i upala pluća (5.360).
No kad se bolesti promatraju skupno, a ne pojedinačno po dijagnozama, kod muškaraca su najzastupljenije bolesti cirkulacijskog sustava, pri čemu je kao razlog hospitalizacije najčešća bila angina pektoris, a na drugom mjestu su zloćudne bolesti, od kojih je najzastupljeniji rak pluća. Zloćudne bolesti su kod žena na prvom mjestu, s tim da je od zloćudnih bolesti najčešći rak dojke, a slijede bolesti cirkulacijskog sustava, među kojima je najčešći moždani udar.
Bolesti srca i krvnih žila zabrinjavaju liječnike diljem svijeta. Naime od njih umire gotovo svaka druga osoba u zemljama zapadne civilizacije i one su uzrok 17,3 milijuna smrti u svijetu godišnje.
U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti također vodeći uzrok smrtnosti, a najvišu smrtnost od tih bolesti ima Virovitičko-podravska županija. U 2012. od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj umrlo je 24.988 osoba, a udio u ukupnoj smrtnosti iznosio je 48,3 posto.
Od bolesti srca i krvnih žila u 2013. kod nas su umrle 24.232 osobe, odnosno 48,1 posto ukupno umrlih, što je, iako nešto niži postotak od prethodne godine, ipak još znatan broj.
No ohrabrujuće je to da je posljednjih deset godina prisutan pozitivan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i u Hrvatskoj, što je izraženije u slučaju cerebrovaskularnih bolesti.
Važno je stoga upamtiti da se oko 80 posto prijevremenih smrti od srčanih bolesti i moždanog udara može spriječiti otklanjanjem glavnih čimbenika rizika, kao što su pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost i štetna konzumacija alkohola.
