Ana Lovrin (HDZ) je ocijenila simboličnim da se danas u Saboru, koji je svečanom sjednicom proslavio 20 godina samostalnosti Hrvatske, raspravlja o zakonu kojim se, rekla je, 'branimo od ponovljene, ali ovoga puta - pravne agresije'.

Ustvrdila je da se zakon donosi kako bi se zaštitio hrvatski suverenitet i građani od kaznenog progona druge države. Time, dodala je, ne odgovaramo politički na pravosuđe, nego politički na politiku - na njihov zakon odgovaramo našim zakonom.

'Moramo se držati principa da tko god je počinio ratni zločin mora odgovarati, a tko nije - mora mu se omogućiti da dokaže svoju nevinost', kazao je Goran Beus Richembergh (HNS/HSU).

Zakon je trebala braniti premijerka, u najmanju ruku ministar pravosuđa, a njih nema, rekao je i pitao: Je li to poruka i je li poruka što se špekulira da će prijedlog biti povučen s glasovanja? Je li ta tema zaslužila da se na njoj homogenizira bilo koje biračko tijelo i da odemo korak unatrag u regionalnoj suradnji? Hoćemo li, pita Richembergh, zbog predizbornih interesa ugroziti nacionalne?

'Imam dojam da će ovaj zakon o ništetnosti biti ćorak, a i deklaracija', ocijenio je Damir Kajin (IDS) koji smatra da se apsurdnim optužnicama Hrvatska neće suprotstaviti takvim zakonima nego sjedanjem za stol i razgovorima s Beogradom, Sarajevom, Podgoricom.

'Cijeli ovaj igrokaz je zapravo u funkciji predstojećih izbora', smatra Kajin i dodaje da će od braniteljske populacije HDZ ovim zakonom možda nešto sitno dobiti, ali dugoročno, od takve politike zemlja može imati samo štete.

Odgovorio mu je ministar uprave Davorin Mlakar rekavši da nije riječ o igrokazu nego o zakonu koji će pomoći pravosudnim tijelima da ne odgovaraju na provokacije ili dokumente koje isporučuju svojim djelovanjem pravosudna tijela Srbije i da zakon nije povučen iz procedure.

Davorko Vidović (SDP) rekao je da ga zanima kakav će pravni učinak proizvesti ovaj zakon i upitao: 'Hoće li usvajanjem ovog zakona, recimo, kolega Šeks, moći ići u Brežice na kavu ili u Nagykanizu na kobasice?'.

Njegov stranački kolega Josip Leko također je upitao je li taj zakonski prijedlog podoban način da bi Vlada zaštitila svoje građane od akata druge države te naglasio da na pravosudne akte treba reagirati pravosuđe RH.

Ocijenio je nepodobnim pokušaj da se zakonom zaštite branitelji RH jer, dodaje, zakon neće eliminirati buduće slučajeve jer čim izađu iz Hrvatske građani nad kojima visi optužnica ili optužni prijedlog, mogu se naći u istoj situaciji kao što se našao TihomirPurda ili Vesna Bosanac. Izrazio je sumnju da je politika vlade u zaštiti građana, a posebno branitelja, osimišljena i pravodobna.

Milorad Pupovac je najavio da SDSS neće podržati zakon jer smatra da će se njime produbiti pravnu nesigurnost i naveo da se deklaracijom možda može stvoriti prostor da se zakon povuče.

Sada se, međutim, stvari vraćaju na početak jer, dodaje, idemo u pravcu toga da Srbija sutra može reći ako nećete kažnjavati one koje bi trebalo, onda ni mi nemamo tu obvezu. 'Ako vi promovirate princip nekažnjivosti, po čemu možete očekivati da se mi držimo principa kažnjivosti', dodao je, no HDZ-ov zastupnik Emil Tomljanović odgovorio mu je da to nije svrha zakona.

Dinko Burić (HDSSB) pak smatra prijedlog zakona 'najobičnijim političkim pamfletom'. 'Sve dok besramne srbijanske optužnice nisu zakucale na vrata nekog od danas viskopozicioniranih HDZ-ovih dužnosnika nije bilo reakcija iz Vlade RH'. Ovoliko se nije načudila ni Alisa u zemlji čudesa, optužnice su svjesno objavljene tek sada kako bi se koristile za predizbornu kampanju. Ne zatvarajmo oči pred istinom – da Vladimir Šeks nije jedan od 44 optužena, ne bi nikada bilo ovog zakona! Gdje je ovaj zakon bio kad je uhićen Purda i kad su ostali trpjeli probleme', kazao je Burić i dodao kako, nažalost, ni današnji prijedlog zakona ne rješava ništa bitno u pogledu stvarne zaštite hrvatskih branitelja od sadašnjih ili mogućih budućih optužnica srbijanskog tužiteljstva.

HDZ: izostanak zastupnika ljevice izostanak odgovornosti i domoljublja

Pojedinačnom saborskom raspravom o prijedlogu Zakona o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ te Republike Srbije, u kojoj su sudjelovali uglavnom zastupnici HDZ-a Josip Đakić, Andrija Hebrang, Vladimir Šeks i drugi, Hrvatski sabor je danas završio s radom.

Među rijetkim oporbenim zastupnicima koji su se zadržali u sabornici bio je Daniel Srb (HSP) koji je dao potporu Zakonu o ništetnosti jer je, kaže, 'posljednji trenutak da Hrvatska promijeni svoju politiku i bilateralne odnose prema Srbiji' i 'zaštiti svoje nacionalne interese od realno postojeće pravosudne agresije'.

HDZ-ovi zastupnici u raspravi su rekli kako je izostanak oporbenih zastupnika 'lijeve strane' izostanak njihova poštenja, odgovornosti i domoljublja.

Ministar uprave Davorin Mlakar ponovio je kako je Vlada RH predložila zakon kojim bi obezvrijedila akte koji o određenim pitanjima dolaze iz Srbije i oduzela im bilo kakvu snagu.

Vlada RH je svjesna kako to nije dovoljno pa je danas predložila Saboru da donese i Deklaraciju o nekim pitanjima suradnje pravosudnih tijela Republike Hrvatske i Republike Srbije, kojom će pozvati susjednu državu da je ono što sada čini povreda međunarodnog prava te da se uzdrži od tog činjenja, dodao je Mlakar.