'Budući da je Hrvatski sabor izigrao svoju obvezu zaštite ustavnog poretka, njegovih temeljnih načela i vrijednosti te dopustio referendum koji na kocku stavlja temeljne vrednote na kojima počiva demokracija u Hrvatskoj, odlučili smo zaštitu zatražiti od Ustavnoga suda', objasnili su predstavnici triju udruga svoju odluku da zatraže ocjenu Ustavnog suda o referendumu koji je pokrenula inicijativa U ime obitelji. Zagreb Pride, Crol i Centar za građansku hrabrost zajednički su potpisali 35 stranica tužbe Ustavnom sudu, koja je jučer predana na Markovu trgu.

Udruge ističu kako imaju pet ključnih argumenata zbog kojih tvrde da je Odluka Hrvatskog sabora o raspisivanju referenduma povodom zahtjeva udruge građana U ime obitelji protuustavna

1.Ustav RH već sada zabranjuje raspisivanje ovakvog referenduma, i to temeljem članka 1 (RH vlast pripada narodu kao zajednici slobodnih i RAVNOPRAVNIH državljana), članka 3 (temeljene vrednote: rodna ravnopravnost i poštivanje prava čovjeka) i članka 14 (svatko u RH ima prava i slobode, neovisno o bilo kakvoj osobni).

2. Navedena temeljna prava čovjeka i ravnopravnost, jamči Ustav kao ustrojstvene osnove hrvatske demokracije i stoga ga nijedna vlast, kako predstavnička tako ni narodna inicijativa ne može opozvati. Naročito ne na ovaj način. Neizravno. Uvođenjem predložene odredbe u Ustav Republike izravno se negiraju njegova temeljna načela vrijednosti na kojima počiva. Samo izravnom promjenom temeljnog načela ravnopravnosti iz čl. 3. i čl. 14 Ustava, a time i promjenom same prirode ustavnog poretka RH, mogu se u Ustav uvoditi isključive odredbe ove vrste.

3. Hrvatski sabor nije ispunio svoju ustavnu obvezu iz čl. 87. i Ustavnog zakona o provedeni Ustava te donio provedbeni akt (Zakon o referendumu) unatoč upozorenjima - Ustavnoga suda i civilnoga društva. Naš prijedlog ukazuje na to da je na taj način Sabor prekršio ustavno načelo podjele odnosno uzajamne kontrole vlasti. Ustav obvezuje Sabor (čl. 4. Ustava) da kontrolira druge oblike državne vlasti - a referendum je oblik vršenja vlasti - kako ne bi izašle izvan ustavnih okvira.

4. Građani nisu imali ni dana prilike sveobuhvatno i objektivno se informirati o dalekosežnim posljedicama koje referendum ima za demokraciju i ravnopravnost građana u Hrvatskoj. Kao što je poznato, nije bilo nikakve javne rasprave o tim posljedicama. Zamislite parlamentarne izbore bez da se svim strankama pruži prilika da predstave svoje argumente tj. da samo jedna stranka ima priliku i novac širiti svoju propagandu. Bismo li tada mogli govoriti o demokraciji iako bismo imali glasovanje? U tom smislu Sabor je prije raspisivanja referenduma imao dužnost donijeti provedbeni zakonski akt kojim bi osigurao poštivanje ustavnog načela demokratskog vršenja vlasti putem referenduma po uzoru na parlamentarne izbore koji također predstavljaju vrstu izravnog vršenja vlasti građana i građanki.

Državnim referendumom ne mogu se mijenjati ustrojstvena načela ustavnog poretka, opozivati temeljne vrednote ili ograničavati zajamčena ljudska prava. 'Premještanjem' postojećih odredbi iz nižih pravnih akata u Ustav moguće je isključivo pod gore navedenim uvjetima.

5. 'Mi smo činom traženja mišljenja o ustavnosti Odluke Sabora o raspisivanju referenduma i samog referendumskog pitanja preuzeli građansku odgovornost za očuvanje temeljnih vrijednosti Republike budući da se vlast, prije svega saborska većina, podnijela neodgovorno i prestupila ustavnom postavljene okvira', konstatiraju Zagreb Pride, Crol i Centar za građansku hrabrost.

'Naime, s obzirom na to da nije ispunio ustavnu obvezu i donio provedbeni zakonski akt, odnosno da nije preuzeo odgovornost i odbio raspisati referendum prije donošenja takvog akta, Hrvatski sabor imao je ustavnu, moralnu i svaku drugu odgovornost barem konzultirati se Ustavnim sudom u trenutku kada je referendumom u pitanje doveden ustrojstvena načela i temeljne vrednote Ustava koje Republiku ustrojavaju kao građansku demokratsku državu u kojoj vlast proizlazi i služi narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih građana (čl. 1. Ustava)', kažu podnositelji tužbe te apeliraju na Ustavni sud da 'što prije donese privremenu mjeru kojom bi odgodio Odluku Sabora o raspisivanju državnog referenduma', s obzirom na 'financijski trošak i dalekosežne društvene posljedice' referenduma.