dvoje mrtvih u centru rijeke

Pet godina od nesreće suđenje je bilo na samom kraju, a onda su sve vratili na početak; supruga stradalog: Pravosuđe ubija obitelji poginulih!

23.09.2019 u 15:51

Bionic
Reading

Te kobne noći prije više od pet godina u Adamićevoj ulici u centru Rijeke Aleksandar Cupać automobilom je na mjestu usmrtio pješake Darija Krbavca, pred očima njegova 18-godišnjeg sina, i Darka Bunozu. Vozač je prošao kroz crveno, imao je alkohola i kokaina u krvi, vozio je 95 kilometara na sat te pobjegao s mjesta nesreće. Suđenje je počelo 2016. i bilo u samoj završnoj fazi - ispitani su svjedoci, izvršena vještačenja, pa čak i rekonstrukcija nesreće - no onda se dogodio splet okolnosti zbog kojeg nam se supruga poginulog, Davorka Krbavac, obratila za pomoć. 'Aleksandar Cupać pregazio je i ubio dva nedužna čovjeka, a hrvatsko pravosuđe njihove obitelji!' stoji u njezinu mailu koji je pristigao u redakciju tportala

Suđenje Cupaću počelo je dvije godine nakon nesreće, dakle 2016. Ispitani su svi svjedoci, svoje su rekli i vještaci, a u Adamićevoj u centru Rijeke napravljena je čak i rekonstrukcija prometne nesreće. Iako je suđenje prema ocjeni obitelji Krbavac išlo sporo, a s tim se slaže i njihov odvjetnik Saša Jelušić, krajem 2018. bilo je na samom kraju.

'Trebala je biti održana još jedna rasprava te donesena nepravomoćna presuda', kaže nam Jelušić. No sve se primijenilo 4. siječnja, kada je izmijenjen Kazneni zakon. Po novom, za takva kaznena djela (članak 227., stavak 4.) povisila se najviša zapriječena kazna, i to na 15 godina. Takve predmete s općinskih automatski se prebacuje na županijske sudove. Tako je bilo i s ovim suđenjem, a koje je na Općinskom sudu u Rijeci došlo do završne faze.

Po novom zakonu, Cupaću se mora suditi na Županijskom sudu u Rijeci. Iako je postroženje Kaznenog zakona, pogotovo u domeni prometa, dobrodošlo, ovo i slična suđenja ovaj će manevar još produljiti.

Prebacivanje suđenja na Županijski sud usporila je žalba Cupaćeva odvjetnika u kojoj se žali na prebacivanje nadležnosti s Općinskog na Županijski sud u Rijeci.

Prolaze mjeseci, a žalba još nije riješena. Dok se ona ne riješi, ne može početi novo suđenje.

'Imamo pravo na suđenje u razumskom roku!'

'Razumijem to da okrivljeni ima pravo na obranu i ne pokušavam mu uskratiti njegova prava, ali i mi kao obitelj koja je doživjela tešku životnu tragediju (mlađi sin koji je imao 18 godina u trenutku nesreće bio je s ocem) imamo pravo na suđenje u razumnom roku. Nakon pet godina očekujemo to da sud ima minimum poštovanja prema poginulima i njihovim obiteljima i konačno kazni počinitelja, a koji je izjavio da se ne osjeća krivim, što dodatno iritira. Naši životi ne mogu krenuti dalje dok krivac ne bude kažnjen. Aleksandar Cupać pregazio je i ubio dva nedužna čovjeka, a hrvatsko pravosuđe njihove obitelji!' ogorčena je Davorka Krbavac.

Privođenje Aleksandra Cupaća 2014. Izvor: Pixsell / Autor: Nel Pavletic/PIXSELL

Suđenje na Županijskom sudu ne može početi dok se ne odbije žalba Cupaćeva odvjetnika, a to je stvar formalnosti, uvjerava nas odvjetnik Jelušić.

'Svaki moj dan počinje otvaranjem e-predmeta na stranicama Ministarstva pravosuđa i pretragom predmeta K-628/2015 na Općinskom sudu, a zatim na Županijskom KŽ-244/2019, s nadom da ću vidjeti neki pomak. Uzalud. Mislim da ne trebam opisivati agoniju kroz koju moja obitelj i ja prolazimo i kojoj se nažalost ne nazire kraj', opisuje supruga poginulog.

Početkom srpnja uputila je pritužbu Ministarstvu pravosuđa putem maila te dobila automatsku potvrdu i obavijest da će joj odgovoriti u najkraćem mogućem roku. Do danas - nisu.

Što sa svjedocima, vještačenjima, rekonstrukcijom? Opet sve ispočetka?

Odvjetnik Saša Jelušić objasnio nam je na koji je način Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona utjecao na ovaj konkretan proces.

'Suđenje će se nastaviti, ali će se iz formalnih razloga krenuti ispočetka. Naime, kad je u pitanju prometna nesreća sa smrtnom posljedicom te kada se okrivljenika sumnjiči da je počinio kazneno djelo s namjerom, onda je utvrđena nadležnost županijskih, a ne općinskih sudova. Naime, najviša zapriječena kazna za to kazneno djelo povišena je na 15 godina i dolazi u nadležnost Županijskog suda te svi sudovi koji su imali takve predmete morali su donijeti rješenje o tome. Konkretno, Općinski sud u Rijeci proglasio se nenadležnim', pojašnjava.

Dodaje kako se čeka da Županijski sud u Rijeci odluči o žalbi odvjetnika optuženog o toj promjeni nadležnosti, no smatra da su o tome mogli odavno odlučiti jer je stav Vrhovnog suda jasan: to spada u nadležnost Županijskog suda.

Suđenje, dakle, počinje ispočetka. A što je s iskazima svjedoka, vještačenjima, rekonstrukcijom, pitamo ga. 'Tužitelj, tj. mi kao oštećeni možemo predložiti da se samo pročitaju svi iskazi svjedoka. Obrana se s time može i ne mora složiti… Ako se ne slože, sud mora ponovno provući sve personalne dokaze. Pozvati svjedoka, nazovimo ga Ivica, i pitati ga ostaje li pri onome što je rekao. No moguće je da tog Ivicu sud neće naći na njegovoj adresi, pa se sve dodatno produljuje. Isto je i s vještacima. Oni se pozovu i kažu jesu li suglasni s ranijim nalazom', objašnjava odvjetnik.

'Novo suđenje tako bi moglo trajati još dvije godine, ali i ne mora'

Novo suđenje tako bi moglo trajati još dvije godine, ali i ne mora. 'U tehničkom smislu, kad se kaže da suđenje kreće ispočetka, to može biti strašno. Ima bržih i sporijih sudaca, boljih ili lošijih te sve ovisi o tome do koga će doći predmet. Po meni, realno, to se može riješiti do prvostupanjske presude u šest mjeseci. Ali i ne mora', dodaje Jelušić. Kaže da je i suđenje na Općinskom sudu u Rijeci na početku bilo sporo.

Potvrđuje nam to i Davorka Krbavac.

'Sutkinja je prvu godinu nakon nesreće držala predmet netaknut u ladici i pokrenula ga nakon inicijative mog odvjetnika te je između ostalog kažnjavana za odugovlačenje 17 procesa do zastare', tvrdi ona.

Unatoč prvotnom odugovlačenju, suđenje je kasnije išlo bržim tempom i došlo skoro do kraja - još jedna rasprava, i bilo bi gotovo, navodi odvjetnik. No onda su se uplele izmjene Kaznenog zakona te sada sve ide ispočetka.

Promjene se retroaktivno primjenjuju

Na pitanje je li u redu to da se izmjena zakona primjenjuje retroaktivno, dakle na predmete koji su već krenuli i u ovom slučaju su u završnoj fazi, a ne samo za nove predmete koji su krenuli nakon 4. siječnja, kad je Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona stupio na snagu, odvjetnik Jelušić odgovara:

'Nije mi logično, ali tu smo školu prošli 2008. godine, kad je mijenjan zakon o zastarama - mi branitelji tvrdili smo da se to ne može retroaktivno primjenjivati. Vrhovni sud zauzeo je stajalište da može i nakon toga naše mišljenje postaje irelevantno. Okrivljeniku se s druge strane sudi po onom zakonu koji je bio na snazi kada je djelo počinjeno. Ako se u tijeku procesa mijenja zakon, uvijek se primjenjuje onaj koji je povoljniji za okrivljenika', poručuje Jelušić.