1. Što se dogodilo u srijedu u Europskom parlamentu

Europski parlament u srijedu je izglasao rezoluciju kojom se poziva na aktiviranje članka 7. Ugovora o Europskoj uniji protiv Mađarske. Odluka koja je izglasana dvotrećinskom većinom od 448 glasova za i 197 protiv (za prihvaćanje zahtjeva bila je potrebna apsolutna većina od 376 zastupnika) epilog je rasprave u Europskom parlamentu o izvješću o stanju u Mađarskoj koje je podnijela izvjestiteljica Judith Sargentini iz Kluba zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza. Europski parlament pozvao je Europsko vijeće da 'u skladu s člankom 7. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji utvrdi da postoji očita opasnost da Mađarska teško prekrši vrijednosti na kojima se temelji Europska unija'. Glasanjem je, dakle, omogućen nastavak procedure kojoj je u konačnici cilj strogo kažnjavanje Mađarske.

Vlada premijera Viktora Orbana optužena je za raširenu korupciju, napade na medije i manjine te derogiranje vladavine prava u toj zemlji. Orban odbacuje sve optužbe i tvrdi da se na optuženičku klubu postavlja cijeli mađarski narod. Ovo je prvi put da Europski parlament glasa o sankcioniranju jedne od članica. Naime, postupak aktivacije članka 7. Ugovora o Europskoj uniji pokrenut je i protiv Poljske, ali njega je pokrenula Europska komisija.

2. Što je članak 7 Ugovora Europske unije

Nijedna država ne može biti isključena iz Europske unije, no članak 7 Ugovora Europske unije regulira disciplinske mjere. Takozvana 'nuklearna opcija' omogućava da se jednoj od članica ukine pravo glasa u Europskom vijeću, tijelu u kojem sjede šefovi država, a moguće su i druge kazne. Da bi se oduzeo glas, odluka mora biti jednoglasno donesena.

Članak 7. predviđa moguću obustavu određenih prava države članice ako ona uporno krši temeljna načela EU-a (slobode, demokracije, ljudskih prava i tako dalje, opisana u članku 2. Ugovora Europske unije). Europsko vijeće može glasati o suspenziji bilo kojeg prava članstva, primjerice, prava na glasanje i prava na predstavljanje. Utvrđivanje povreda zahtijeva jednoglasnost (osim glasa dotične države), ali za sankcije je potrebna samo kvalificirana većina. Država u pitanju, u ovom slučaju Mađarska, i dalje bi bila vezana obvezama Ugovora i Vijeće većinom glasova može izmijeniti ili pokrenuti takve sankcije.

3. Koji su sljedeći koraci

Prijedlog će biti poslan u Vijeće na uvid svim članicama Europske unije. Za potvrdu odluke da doista postoji opasnost ozbiljnog kršenja europskih vrijednosti u Mađarskoj potrebni su glasovi četiri petine članica. Pritom Vijeće treba najprije čuti stajalište Mađarske, a Europski parlament daje suglasnost. Na taj način Mađarska bi bila samo ukorena. Europske članice također bi mogle odlučiti razmotriti preporuke upućene Mađarskoj i tako ukloniti razloge za zabrinutost.

U kasnijoj fazi postupka Vijeće jednoglasno, uz suglasnost Europskog parlamenta, može zaključiti kako se u Mađarskoj ozbiljno i sustavno ne poštuju vladavina prava, demokratske vrijednosti i temeljna prava. To bi u konačnici moglo dovesti do sankcija, poput privremenog oduzimanja prava glasa u Vijeću.

No vrlo je vjerojatno da od oduzimanja glasa neće biti ništa jer je Poljska već najavila da će glasati protiv sankcija Mađarskoj. 'Svaka zemlja ima svoje suvereno pravo provoditi unutarnje reforme koje smatra potrebnima. Akcije protiv zemalja članica služe samo produbljivanju podjela unutar EU-a, povećavajući nepovjerenje građana u europske institucije', priopćilo je poljsko ministarstvo vanjskih poslova kasno u srijedu.

Nakon Poljske, i Češka je stala uz Orbana. 'Ova budalaština samo unosi negativne osjećaje u Europsku uniju. Umjesto da budemo složni, imamo politiku. Stoga stojim uz Orbana. Mi smo saveznici', rekao je u četvrtak češki premijer Andrej Babiš.

4. Europska pučka stranka odriče se svoga člana

Glasanje o Mađarskoj i Orbanu postavilo je na težak ispit i Europsku pučku stranku (EPP), najveću političku grupaciju u Europskom parlamentu, čiji je dio Orbanov Fidesz. EPP je godinama dopuštao Orbanu da razvija projekt, kako ga je sam nazvao, iliberalne demokracije bez ikakvih sankcija te se sada takva politika poput bumeranga vraća toj političkoj grupaciji. Međutim, ovaj put Manfred Weber, šef EPP-a i potencijalni šef Europske komisije, bio je jasan: Mađarska koja krši temeljne europske vrijednosti - slobodu, demokraciju i vladavinu prava - neće se više tolerirati.

Weber je rekao Orbanu da možda imaju različite zamisli o rješavanju migrantske krize, ali 'ako općenito kažemo da se treba plašiti muslimana i općenito napadamo vjeroispovijest, onda radimo za džihadiste koji žele sukobe unutar naših društava'. 'Europski ideali vjerske slobode i odvojenosti države i crkve načela su na kojima smo stvorili ljudska prava, ne kršćanska prava, na ovom kontinentu', poručio je čelnik pučana Orbanu. Sljedeći korak u EPP-u moglo bi biti isključenje Orbanova Fidesza iz te političke grupacije.

5. HDZ podržao Orbana unatoč Hernadiju i žilet-žici

Glasanje je podijelilo i hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu. Orbana su podržale HDZ-ove europarlamentarke (Dubravka Šuica, Ivana Maletić i Željena Zovko), Marijana Petir, koja je također u EPP-u, te Ruža Tomašić. Takav potez je izazvao kritike dijela javnosti jer Orbanova Mađarska odbija Hrvatskoj izručiti šefa MOL-a Zsolta Hernadija poigravajući se našim pravosuđem i unatoč odluci Europskog suda u Luksemburgu, a na granici s Hrvatskom je podignula žilet-žicu, čime je ilegalne migrante preusmjerila na naš teritorij. Suočen s kritikama, HDZ je izdao priopćenje u kojem je objasnio zbog čega je ta stranka podržala Orbana.

Iz HDZ-a su naveli da dijele zabrinutost koja u Europskoj uniji postoji već niz godina, vezanu uz poštivanje vladavine prava i temeljnih europskih vrijednosti u Mađarskoj, osobito u području funkcioniranja ustavnog poretka, pravosuđa, akademskih sloboda te poštivanja prava migranata i tražitelja azila. U velikom dijelu radi se o područjima u kojima je Hrvatska, kako bi ušla u Europsku uniju, morala zadovoljiti vrlo visoke standarde.

No HDZ smatra da bi o spornim pravnim pitanjima svoju odluku u konačnici trebao donijeti i Sud Europske unije jer se protiv Mađarske već vodi nekoliko postupaka zbog kršenja pravne stečevine Europske unije. Tek ako bi se sudski utvrdilo kršenje pravne stečevine, a Mađarska ne bi postupila u skladu s odlukom Suda, tada bi bilo jasno da postojeći mehanizmi nisu dostatni te da bi trebalo ozbiljno razmotriti i druge.

Naveli su i da je aktivacija članka 7. iznimno osjetljivo političko i pravno pitanje koje bi trebalo biti zadnje sredstvo (ultima ratio) protiv države članice, kad se svi drugi načini osiguravanja poštivanja temeljnih vrijednosti pokažu neuspješni. Stoga je delegacija HDZ-a u Europskom parlamentu glasala protiv izvješća zastupnice Sargentini.