Komentirao je stanje s poplavama. Rekao je kako će država i vojska učiniti sve kako bi pomogli u borbi protiv poplava. 'Najavljuje se, nažalost, rast voda i u drugim krajevima, te velike prijetnje i izazovi. Ako bude većih šteta, kao što to inače činimo, pomoći ćemo u njihovu saniranju', rekao je Plenković, prenosi Danas.hr.

Kaže da su kontaktirali Virovitičko-podravsku, Zadarsku županiju, Ličko-senjsku i Karlovačku. 'Sve su službe na terenu, i civilna zaštita, policija i HV kako bismo pomogli obranu od poplava. Nezavidna je situacija u Zadarskoj županiji, u Obrovcu i Gračacu', naveo je premijer.

Osvrnuo se i na revidirane prognoze Europske komisije, istaknuvši da su 'one za Hrvatsku dobre' te da 'procjenjuju veći rast u Hrvatskoj nego prije'.

'Prognoze Komisije procjenjuju veću dobit i inflaciju na 6,9 posto. Mi smo, što se tiče rasta, među članicama EU-a koje će prema njihovom mišljenju imati najveći rast. Mi mislimo da su naše prognoze još preciznije. Vide da apsorpcija sredstava NPOO-a ide brzo i dinamično, što će sigurno koristiti za daljnji gospodarski rast. Uvjeren sam da će efekti Schengena i euro područja tijekom ove turističke sezone donijeti velik korak naprijed, i u prihodima i u noćenjima', rekao je.

Najavio je da će poreznu reformu predstaviti idući tjedan, a da će se Vlada sastati u petak umjesto u četvrtak.

'Da otklonimo teze u eteru da se nešto uzima jedinicama lokalne samouprave. Ništa se ne uzima, obrnuto. Mi smo Vlada koja od prvog dana radi na fiskalnoj decentralizaciji i na povećanju prihoda lokalnih samouprava. Primjerice, Dubrovačko-neretvanska županija imala je 2017. godine osam milijuna eura, a nakon naše reforme ima 11 milijuna.

Govoriti o ovoj Vladi da uzima lokalnim jedinicama je krivo, pogrešno, netočno, manipulirajuće i nema uporišta u poreznoj reformi, niti bi to bilo u skladu s našom politikom. To su sve puste špekulacije', rekao je Plenković. Ukidanjem prireza, spojila bi se mogućnost autonomijom samouprava da dodaju ono što je nekad bio prirez na porez na dohodak, ustvrdio je premijer.

Rast plaća i ukidanje prireza

'Način da se povećaju plaće ići će tako da će država preuzeti jedan dio kod određenog kruga ljudi s određenim maksimumom prihoda otprilike do 1500 eura uplate u dio mirovinskog doprinosa i time će automatski ostati više njima u tzv. bruto 1 plaći. Drugo je da se poveća osobni odbitak i treće, ukidanje prireza, dakle prirez bi se ukinuo, a spojila bi se mogućnost autonomijom elegacijom prema jedinicama lokalne samouprave da dodaju ono što je nekad bio prirez na porez na dohodak. Imamo dvije stope poreza na dohodak; jedna je od 20 posto, prag je otprilike 3700 eura, a druga je od 30 posto.

U onoj jedinici gdje je sama jedinica odredila prirez da bude 10 posto, to je 10 posto na porez na dohodak. Dakle, 20 posto plus 10 posto je recimo 22 porez na dohodak. Ono što smo uočili u prošloj godini je suficit kad je riječ o prihodima lokalne i područne samouprave. Što s time radimo?

Dakle, povećavamo plaće s ovim gdje država uplaćuje umjesto zaposlenika jedan dio za mirovinsko osiguranje, drugo, povećanjem osobnog odbitka još jednom krugu ljudi ostaje više novca za plaću i treće, dajemo mogućnost čelnicima lokalne samouprave da, ako vide da im je ukupna masa prihoda toliko velika, da možda nešto što je bilo 10 prirez ne mora više biti 20 plus tih 10 na 20-22, nego može biti 21 i onda će oni imati mogućnost da dodatno povećaju plaću ljudima', objasnio je Plenković, prenosi N1.

Rekao da očekuje da će i poslodavci povećati plaće.

'Lakše je ubirati jedan porez nego dva. Naravno, mi očekujemo od poslodavaca da povećaju plaće. Ako Vlada nadomjesti taj dio, onda očekujemo i od poslodavaca da plaće sami povećaju. Što je veći osobni odbitak, to je manji prihod od poreza na dohodak. Pokazat ću vam brojeve da vidite koliko su prihodi jedinicama lokalne samouprave porasli od poreza na dohodak, uz prirez, nikome neće ništa faliti', rekao je Plenković.

Dodaje da je 'poanta države i proračuna da neštu ubire pa onda vraća građanima'. 'Mi ćemo taj novac distribuirati. Ima puno onih kojima su paketi pomoći puno pomogli. Mi nismo za to da se upetljavamo u slobodno tržište, ali mi smo ovo morali učiniti. Neće se nikakve mjere produživati za bezveze, u to budite sigurni', kazao je.

O mjerama i prosvjedima medicinara

U petak na Vladu ide rebalans proračuna, izglasat će ga u lipnju, najavio je Plenković. Osvrnuvši se na prihode ekstra poreza, premijer je rekao da u Hrvatskoj ima puno onih kojima trebaju paketi mjera. 'Vratit ćemo to natrag onima kojima je najpotrebnije', najavio je Plenković.

Upitan je o prosvjedima medicinara. Zapitao se kako smo došli do toga 'da ih se naziva građanima drugog reda'. Potom je naveo što je sve do sada učinjeno.

'Ministar zdravstva Vili Beroš će razgovarati sa sindikatima sestrinstva i drugog osoblja. Pronaći ćemo rješenje. Velika krizna godina bila je lani, je li bilo prosvjeda? Nije. Zašto? Jer smo sveobuhvatnim paketima, dijalogom poštovanja riješili pitanje socijalnog nezadovoljstva. Sad smo u fazi izborne godine, i sad najedanput svi koji su bili zadovoljni u većoj krizi odjednom nisu', rekao je te ustvrdio 'da se tema politizira'.

Rekao je i da se nije čuo s Franom Barbarićem. 'On će sve objasniti', dodao je Plenković.

'Milanović je huškač'

Osvrnuo se i na prijetnje te rekao kako nema ništa novo. Spomenuo je potom predsjednika Zorana Milanovića.

'Mi uopće ne uzbunjujemo javnost već sedam godina, za razliku od njega. Nije Bezuk došao na Pantovčak vatrenim oružjem pucati s više metara Oskara Fiurija. Taj teroristički čin se dogodio pred zgradom Vlade. Ključna razlika između njegovog i našeg položaja. Vi ste imali relativizaciju tog akta i od ljevice i od krajnje desnice, izvješće SOA-e, s kojim je sve ovo počelo, izvješće SOA-e koja je poslala Vijeću za nacionačnu sigurnost na čijem čelu je Siniša Hajdaš Dončić, bliski Milanovićev prijatelj.

Tamo jasno stoji da smo identificirali dvije skupine ljudi iza toga, s ekstremističkim stavovima koji imaju ideju nasilno rušiti ustavni poredak. Nije izmišljeno, nisam ja to rekao, SOA je rekla. Objasnili su tko su, kakva im je filozofija. Usmjereni na to da naoružani promijene vlast. Nema ih 100 tisuća, ali ih ima', rekao je Plenković.

Nije htio reći koliko ih je, kaže da će to reći SOA, da to treba pitati Hajdaš Dončića. 'Bezukov napad na Banske dvore, molotovljev koktel, dvije ekstremističke skupine koje postoje i koje su se organizirale, nisu bile neorganizirane, zato su identificirane', nabrojao je. Pita se ima li DORH poseban odjela za govor mržnje u političkom i u svijetu društvenih medija. 'Je li tko kažnjen? Nije, je li to normalno?' zapitao se premijer.