Kad je riječ o razini potpore u općoj populaciji, koja obuhvaća i dio populacije koji neće izaći na referendum, ovomjesečna su istraživanja pokazala potporu hrvatskom članstvu u EU od 56,7 posto u odnosu na 56,6 posto ispitanika iz prošlomjesečnog istraživanja.

Tako je nakon presude hrvatskim generalima koja je utjecala na najnižu potporu članstvu u EU od početka mjerenja, 44,6 posto u svibnju, nakon šest mjeseci povećan broj pristaša hrvatskog članstva za 12 postotnih poena. S druge strane, usporedba ovomjesečnih rezultata s onima izmjerenim prije godinu dana pokazuje da je ona porasla za 7,5 postotaka (s lanjskih 49,2 posto na sadašnjih 56,7 posto).

Vrlo su zanimljivi i rezultati među glasačima na referendumu o članstvu u EU. Kad bi se u ovom trenutku organizirao referendum o hrvatskom pristupanju EU, 62,6 posto ispitanika sigurno bi izašlo, a 10,5 posto sigurno ne bi izašlo na referendum o pristupanju.

Među građanima koji bi izašli na referendum za ulazak u EU bi se izjasnilo njih 60,4 posto, što je blagi pad u odnosu na rezultate od prije mjesec dana kada je podrška iznosila 61 posto.

Među ispitanicima koji bi izašli na referendum njih bi 32 posto glasovalo protiv članstva što je porast protivljenja članstvu od 0,6 postotnih poena u odnosu na prethodni mjesec. Početkom listopada protiv članstva bilo je 30,4 posto ispitanika.  Ovaj djelomični pad podrške članstvu u EU je moguće tumačiti na različite načine. Da li se radi o utjecaju predizborne nervoze ili o zreloj politici protivljenja članstvu, imat ćemo prilike ustvrditi nakon izbora.

S tim u vezi se može i tumačiti najava političara iz vjerojatne pobjedničke koalicije kako bi bilo dobro povećati razmak između izbora i referenduma koji bi se trebao održati u veljači umjesto sada najavljenog siječnja. Ako je pak suditi na temelju kretanja podrške članstvu i izlaznosti na referendum, čini se da informativna kampanja o članstvu nije polučila željeni učinak. Barem do sada.