Holy tvrdi da je provedba tog projekta u suprotnosti s javnim interesom Hrvatske, pa će ići s prijedlogom interpelacije kako bi se utvrdila Vrdoljakova odgovornost za "izuzetno lošu i šlampavu provedbu projekta" u kojoj se "silovala procedura".

Kaže da su u Ministarstvu gospodarstva planirali potpisati ugovore o koncesiji prije nego je provedena strateška procjena utjecaja na okoliš, no kada su vidjeli da bi to izazvalo preveliku političku štetu, odlučili su se na "formalistički provedenu stratešku procjenu".

"Temeljna podloga za provedbu projekta trebala bi biti strategija upravljanja Jadranom, koja nije niti u pripremi, pa nisu ispunjeni ni osnovni preduvjeti", rekla je Holy na tribini o LNG terminalu.

Ustvrdila je kako u dosadašnjem tijeku provedbe projekta postoji niz opravdanih sumnji u veliku netransparentnost, pa čak i kriminalno pogodovanje pojedinim tvrtkama, odnosno pojedincima.

Stoga će idućeg tjedna u Hrvatskom saboru pokušati prikupiti dovoljan broj od 10 posto potpisa saborskih zastupnika, a to je 16 potpisa. Ako u tome uspije, uputit će interpelaciju u proceduru, nakon čega se u roku mjesec dana to mora raspraviti u Saboru.

"Neću se fokusirati na ekološke aspekte projekta, koji su izuzetno sporni jer je Jadran plitko i zatvoreno more u kojem bi bilo kakva havarija naftne platforme mogla dugoročno uništiti okoliš i ekonomiju cijelog obalnog područja, nego o proceduralnim propustima", istaknula je Holy.

U javnosti vlada zabluda da je ORaH protiv svih velikih projekata koji se baziraju na fosilnim gorivima, kaže Holy. "Smatramo da je projekt LNG-a na Krku izrazito strateški važan, i to ne samo u smislu diversifikacije dobavnih pravaca plina, nego i u smislu strateške vizije energetskog razvoja Hrvatske", rekla je.

No, da bi taj projekt bio potpuno održiv trebala bi biti izgrađena termoelektrana na plin na samoj lokaciji terminala, što bi se vrlo pozitivno odrazilo i na smanjenje negativnog utjecaja na okoliš, kaže Holy.

ORaH je u srijedu u Zagrebu održao tribinu na temu projekta LNG terminala u Hrvatskoj te istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu. Sudionicima tribine obratila se predsjednica ORaH-a Mirela Holy te Bernard Luka Baraka, dipl. ing. strojarstva, stručnjak za LNG poslovanje s višegodišnjim iskustvom rada u tom sektoru. Izgradnja LNG terminala od strateške je važnosti za hrvatsko gospodarstvo i energetiku, a sudionici tribine pohvalili su ORaH-ov pristup temi te kvalitetan doprinos javnoj raspravi koje posebno nedostaje, kao i političke volje za ozbiljnu realizaciju ovog projekta, navodi se u priopćenju ORaH-a.

'Dosadašnje aktivnosti od strane države i tvrtke LNG Hrvatska na realizaciji LNG projekta na otoku Krku možemo ocijeniti neozbiljnima i prema investitorima, partnerima i prema našim nacionalnim interesima. LNG projekt se ne vodi sukladno praksi industrije, što za posljedicu ima utjecaj na financiranje projekta i rok njegove realizacije', poručuju iz ORaH-a.

Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika u Jadranu analizirana je na osnovi javno dostupnih podataka iz PSA (eng. Production Sharing Agreement), a rezultati analize pokazuju kako je dosadašnja komunikacija Agencije za ugljikovodike krivo procijenila udio prihoda za RH. Hrvatskoj neće ostati 55-60 posto prihoda od proizvedenih ugljikovodika kao što se javno komuniciralo, već je za očekivati da će RH imati korist od 40 do 50 posto u odnosu na proizvedene ugljikovodike. Ugovor o podjeli ugljikovodika ne spominje naknadu neizravnih gubitaka, odnosno neostvarene i propuštene dobit u slučaju gubitaka u turizmu do kojih bi došlo uslijed havarije, ističu u ORaH-u.