Kao građanin Republike Hrvatske osobno smatram da je vjeronauku mjesto u Crkvi, a ne u školi. No kao ministar odgovorno tvrdim da nijednim potezom građanskim odgojem ne mislimo istiskivati vjeronauk iz škola, rekao je ministar znanosti i obrazovanja Željko Jovanović na konferenciji za novinare
'Građanski odgoj ima zadatak da našu djecu odgoji u građanskoj maniri te da ona usvoje građanske kompetencije. Danas je jedna od ključnih kompetencija, uz matematičku pismenost, uz prirodoslovnu pismenost, znanje stranih jezika, informatičku pismenost i uz poznavanje materinjeg jezika je građanska kompetencija. Sve što se događalo u građanskom društvu od 1990-ih do danas i sve što vidimo i s ovim referendumom i u ponašanju djece koja su izašla iz hrvatskih škola pokazuje da je građanski odgoj za građansko društvo izuzetno potreban', rekao je ministar.
'Dakle, nitko se ne treba bojati. Mi nećemo istiskivati vjeronauk jer ne možemo s obzirom na Vatikanske ugovore. Građanski odgoj, odgoj i obrazovanje za građansko društvo i demokraciju zamišljen je da bude u svim školama, od prvog razreda osnovne škole kao međupredmetna nastava pa tako ne ugrožava nikoga, ali donosi puno koristi djeci. Zatim u sedmom i osmom razredu osnovne škole bio bi organiziran sat obavezne nastave i sat projektne nastave i da se u srednjoj školi nastavi kao obavezan predmet.
Mislim da će to biti korisno i da je to jedina garancija da će hrvatska u godinama koje dolaze biti pravednije društvo, društvo u kojem nitko neće prozivati druge zato što su manjina, organizirati homofobne referendume i referendume kojima želi ukinuti prava nacionalnim manjinama', istaknuo je Jovanović.
U svojem izlaganju podsjetio je da su analize otkrile kako mnogi naši učenici ne znaju što je diktatura, a što demokracija, da 41 posto njih smatra da bi Hrvati trebali imati veća prava od manjina, da bi samo 27 posto mladih prihvatilo homoseksualnu, a 23 romsku obitelj u svom susjedstvu te da više od 10 posto ispitanih učitelja smatra da su homoseksualci odvratni ljudi, a beskućnici lijenčine i neradnici.
'Zato je građanski odgoj apsolutno neophodan i od sljedeće godine ide u sve škole', rekao je Jovanović u izlaganju kojim je predstavio sve uspjehe svojeg ministarstva, ali i planove za drugi dio mandata.
Jovanović je najavio rast izdvajanja za znanost i istraživanja sa 0,76 na 1,4 posto BDP-a do 2020. čime bi se trebali približiti Europi.
'U sljedećoj godini proračun za ministarstvo bit će veći za 85 milijuna kuna. Već sljedeće godine, dakle imat ćemo mali porast, no koliki će on točno biti, vidjet ćemo kada se ostvari sve ono što smo najavili', objasnio je.
MZOS je jedno od najboljih ministarstava
I Jovanović je istaknuo da je njegovo ministarstvo jedno od najuspješnijih u ovoj Vladi.
'U dvije godine mandata ostvarili smo sva četiri zadana cilja: obrazovanje je postalo dostupno svima pod jednakim uvjetima, unaprijeđena je kvaliteta obrazovanja na svim razinama, sustav je postao organiziraniji i s više reda, s posebnim naglaskom na učinkovito upravljanje sredstvima i resursima', rekao je.
Dodao je kako je Ministarstvo u protekle dvije godine činilo sve kako bi ostvarilo zadane ciljeve, bez straha da će se na tom putu zamjeriti svima koji su pokušali stopirati potrebne reforme. Istaknuo je kako su ga posebno iznenadili otpori 'mediokriteta u akademskoj zajednici'.
Ustvrdio je da je njegov resor rekorder po privlačenju sredstava iz fondova EU-a jer će ove godine iskoristiti 115 posto planiranih sredstava, odnosno više od 300 milijuna kuna.
U opširnom izvješću nanizao je i druge uspjehe ministarstva: donošenje novog kurikuluma, e-Dnevnik, umreženje škola uz pomoć CARneta, sufinanciranje prijevoza učenika sa 250 milijuna kuna koje prije nije postojalo, mogućnost da se trogodišnja srednja nastavi u četverogodišnju bez dodatnih troškova, povećanje broja stipendija, reformu u sustavu prehrane kojom je prodaja menija povećana za 88 posto, a istovremeno u dva mjeseca ostvarena ušteda od 18 milijuna kuna, povećanje transparentnosti upisa dijelom i smjenama ravnatelja od kojih je neke usporedio s feudalcima te više reda u sportu, među ostalim kroz uvođenje inspekcija. Istaknuo je da su u sklopu programa FP7 hrvatski znanstvenici privukli oko 80 milijuna eura, što je čak 60 posto više novca od članarine koju je Hrvatska uplatila.
Za drugi dio mandata najavio je, među ostalim, produljenje školovanja na devet godina, kvalitetnije školstvo, licenciranje i obrazovanje nastavnika, tako da se 'više ne moramo stidjeti rezultata PISA testova', povećanje broja stipendija od 1.200 kuna mjesečno za 50 posto u 2014., strategiju razvoja sporta te organiziranje Svjetskih studentskih igara 2016. u Zagrebu i Rijeci.
O kolektivnim ugovorima s nastavnicima nije htio govoriti jer su pregovori sa sindikatima u tijeku.
Cijelo izvješće pogledajte na ovom linku.
