Analizom je utvrđena zapanjujuća razlika u učinkovitosti, ovisno o količini cjepiva isporučenog sudioniku. Režim koji se sastojao od dvije pune doze u razmaku od mjesec dana bio je učinkovit 62 posto. Istovremeno, sudionici koji su primili manju količinu cjepiva u prvoj dozi, a zatim i cijelu količinu u drugoj dozi imali su 90 posto manje šanse da razviju bolest, u usporedbi sa sudionicima iz skupine koja je primala placebo.

Prošli su tjedan Pfizer i BioNTech izvijestili da je njihovo cjepivo temeljeno na RNK bilo učinkovito oko 90 posto, a slične brojke predstavila je i konkurentska Moderna. Razlike u najnovijim rezultatima znače da postoji znatna nesigurnost u tome koliko dobro oksfordsko cjepivo štiti od Covida-19.

'Ne bismo smjeli uspoređivati kruške i jabuke', kaže imunolog Daniel Altmann s Imperial Collegea u Londonu. 'Dug je put prije nego što se ti podaci slegnu i objave u cijelosti.'

Oksfordsko cjepivo izrađeno je od adenovirusa koji uzrokuje prehladu; izoliran je i modificiran od čimpanze tako da se više ne replicira u stanicama. Kad se ubrizga, cjepivo upućuje ljudske stanice da proizvode 'spike' proteine, glavnu metu imunološkog sustava protiv koronavirusa.

Ispitivanja još traju

Ovo cjepivo ušlo je u ispitivanja učinkovitosti treće faze prije Pfizerovog i Moderninog, a ispitivanja još traju u nizu zemalja, uključujući SAD, Južnoafričku Republiku, Japan i Rusiju. Analiza od 23. studenoga temelji se na 131 slučaju Covida-19 među više od 11.000 sudionika u Velikoj Britaniji i Brazilu do 4. studenog.

Pokazalo se da je cjepivo s dvije doze imalo učinkovitost od 70 posto, mjereno dva tjedna nakon primanja druge doze. Ali ta je brojka prosjek vrijednosti 62 i 90 posto učinkovitosti iz dva različita režima doziranja.

'90 posto je prilično dobro, ali 62 posto za drugi testirani režim nije toliko impresivno', zapisao je na Twitteru virolog Florian Krammer s Medicinske škole Icahn Mount Sinaija u New Yorku.

Istraživači sad pokušavaju shvatiti zašto je cjepivo djelovalo puno bolje s nižom prvom dozom. Jedno objašnjenje moglo bi se nalaziti u podacima: ispitivanje možda nije bilo dovoljno veliko da bi se izmjerila razlika između dva režima, a razlike će nestati čim se otkriju novi slučajevi Covida-19, kaže virolog Luk Vandenberghe s Harvarda.

Učinkovitiji rezultati temeljili su se na 2741 sudioniku ispitivanja dok je manje učinkovita skupina uključivala 8895 dobrovoljaca.

'Mislim da nije riječ o anomaliji', kaže Katie Ewer, imunologinja koja radi na cjepivu. Ona nudi dvije teorije zašto niža prva doza bolje štiti od Covida-19.

Kao prvo, moguće je da niže doze cjepiva bolje stimuliraju rad takozvanih T-stanica koje podržavaju proizvodnju antitijela. Drugo, cjepivo izaziva imunološki odgovor na proteinski spiralni protein SARS-CoV-2, ali i na komponente virusnog vektora. Moguće je da je puna prva doza otupila ovu reakciju.

Nekoliko teorija

Da niska prva doza može bolje štititi od infekcije, uvjerila se u to i Hildegund Ertl, virusna imunologinja s Instituta Wistar u Philadelphiji, eksperimentirajući s adenovirusnim cjepivima na miševima. Ona misli da je to zato što niža prva doza brže djeluje na memoriju imunoloških stanica. Isti učinak mogao bi se postići i duljim čekanjem između dvije doze, smatra Ertl.

Tvrtka planira pitati regulatore može li modificirati ispitivanje tako da uključuje učinkovitiji režim doziranja, jer 'bila bi ludost upotrijebiti više cjepiva nego što je potrebno da biste postigli manju učinkovitost'.

Razloga za optimizam ima. Nijedan sudionik koji je primio cjepivo nije hospitaliziran niti je razvio teški oblik bolesti, što sugerira da bi cjepivo moglo biti učinkovito u prevenciji. Uz to, oksfordsko je cjepivo stabilno na temperaturama koje proizvodi obični hladnjak, za razliku od konkurentskih cjepiva koja se moraju čuvati na minus 70 Celzijevih stupnjeva sve do nekoliko sati prije cijepljenja.

AstraZeneca procjenjuje da će do kraja godine imati spremnih 200 milijuna doza, uz kapacitet proizvodnje između 100 i 200 milijuna doza mjesečno, piše Nature.