Općinski sud u Zadru, čija je predsjednica Ana Mišlov objavila detaljnu kronologiju procesnih radnji u slučaju Daruvarac, nesumnjivo je postupao 'marno i bez odugovlačenja', barem za hrvatske pravosudne prilike, i pod konstantnom lupom javnosti. Nije, međutim, jasno zašto taj isti sud, koji je crno na bijelo ustvrdio da Andrej Korljan nije opravdao svoj izostanak s rasprave, nije odvjetnika zbog toga i kaznio - prema Zakonu o kaznenom postupku (ZKP), predviđena kazna za to nedjelo je i do 50.000 kuna. Ista kazna propisana je za branitelja i 'ako su njegovi postupci očito upravljeni na odugovlačenje kaznenog postupka'.

Odvjetnik Korljan potvrdio je u utorak za tportal da na Općinskom sudu u Zadru protiv njega nije pokrenut nikakav postupak. Svoj izostanak s glavne rasprave najavio je, kaže, na vrijeme, dopisom predsjednicima Općinskog i Županijskog suda te raspravnoj sutkinji Mitri Meštrović, ukazujući im na to da nije poštovan zakonski rok za pripremu obrane od najmanje osam dana između dostave poziva za raspravu i dana rasprave te je zatražio odgodu nezakonito zakazane glavne rasprave.

Korljana smo upitali kako se osjeća s obzirom na kritike koje su prema njemu upućene iz državnog vrha.

'Ma gledajte, najlakše je prozvati odvjetnika koji je zakonito i profesionalno obavljao svoj posao. Nisam zlorabio procesna ovlaštenja te me u tom pravcu nitko nema prava prozivati. Slažem se da je bolest suca Šimića glavni razlog zbog kojeg sud nije u roku od šest mjeseci donio presudu, ali kako ja mogu biti odgovoran za njegovu bolest? Nisam odugovlačio postupak, koristio sam legalna i legitimna pravna sredstva koja mi po zakonu stoje na raspolaganju. Kao branitelj dužan sam paziti na zakonitost postupanja suda te štititi prava i interese okrivljenika kojeg branim, ma tko god to bio', kazao je Korljan. U svojoj odvjetničkoj karijeri branio je, recimo, medijskog mogula Renu Sinovčića, obitelj Lucijana Magaša, kojeg je nožem ubila supruga Ana, kao i Slobodana Dubajića, triput uhićenog u posljednjih 10 godina zbog organiziranja elitne prostitucije u Zagrebu i na jahtama u zadarskom akvatoriju.

Korljan je, nema sumnje, umješan odvjetnik, s temeljitim objašnjenjima za sve svoje postupke u slučaju Daruvarac, pa tako i za prijedlog za delegacijom predmeta na drugi sud te zahtjeve za izuzećem. Zar nije osnovano, pita on, tražiti izuzeće suca koji se prije početka suđenja neprimjereno obraća okrivljeniku u istražnom zatvoru ispred svjedoka te kasnije javno najavljuje kako namjerava presuditi, a suđenje nije ni započelo? Zar nije, nastavlja odvjetnik, osnovano tražiti izuzeće sutkinje čijeg supruga on brani u drugom, aktivnom kaznenom predmetu?

Korljan je u odvjetništvu gotovo tri desetljeća i nikada se nije ogriješio o Kodeks odvjetničke etike niti stegovno odgovarao pred disciplinskim tijelima Hrvatske odvjetničke komore (HOK), gdje, kako doznajemo, slovi za časnog odvjetnika i izrazitog profesionalca.

Inače, HOK sa svojih oko 4800 članova u posljednjem desetljeću bilježi stotinjak sudskih prijava protiv odvjetnika zbog neopravdanog izostanka s rasprave te odugovlačenja postupka, što nije puno imajući u vidu to da se godišnje u prosjeku riješi oko 1,3 milijuna sudskih predmeta, uz daleko više ročišta. Pritom, Komora je odbacila 68 predmeta i prije pokretanja internog disciplinskog postupka, u 17 predmeta proveden je postupak s osuđujućom presudom, u šest predmeta s oslobađajućom, u tri predmeta došlo je do zastare, a pet ih je još u tijeku. Sankcije odvjetnicima variraju od novčanih kazni do gubitka prava na obavljanje odvjetništva, a u 2017. izrečene su četiri takve, najstrože kazne zbog raznih povreda Kodeksa.

HOK o slučaju Daruvarac: Klima za javni linč branitelja slabi vjeru u pravnu državu

Ipak, većina političara, uključujući i pravnike među njima, kao i većina sudaca koji su se ovih dana oglasili o slučaju Daruvarac, nemaju razumijevanja za Korljana, ali hvale rad Općinskog suda koji unatoč svekolikom trudu i zalaganju, navodno zbog 'prerevnog' branitelja i 'više sile' u vidu bolesti prvog raspravnog suca Tomislava Šimića, nije uspio donijeti presudu koja bi onemogućila puštanje nasilnika na slobodu i spriječila okupljanje naroda u Zadru. Kao rješenje nude nove izmjene ZKP-a, u smjeru strožeg reguliranja zahtjeva za izuzećem sudaca.

Odvjetnica Ines Bojić, koja je svojevremeno zastupala Anu Magaš, pomilovanu nakon ubojstva supruga Lucijana, smatra da nije uvijek nužno mijenjati zakone.

'Treba promijeniti pristup poslu i etiku svih sudionika u postupku. Zakon nas, naime, ne sprječava u promptnom i savjesnom postupanju. Svaki optuženik, bez obzira na kazneno djelo, ima pravo na pošteno suđenje i zahtjev za izuzećem suca. To je institut koji je imanentan svim pravnim sustavima, ali na zahtjev za izuzeće treba brzo i efikasno reagirati i procijeniti je li podnesen neposredno nakon saznanja za razloge izuzeća. Uz ogradu zbog nepoznavanja konkretnog spisa u slučaju Daruvarac, bilo je riječi o tome da je videosnimka izuzeta kao dokaz intervencijom obitelji žrtve, umjesto policije, a ono što se vidi na njoj dokaz je pak da je zakazao ne samo sustav, nego i ljudi, društvo u cjelini', upozorava odvjetnica.

Bojić napominje da u regularnim pozivima suda odvjetnicima na ročišta stoji i upozorenje o mogućim zakonskim kaznama za neopravdani izostanak i odugovlačenje kaznenog postupka. 'Odvjetnici bi se morali s poštovanjem odnositi prema sudu i niti ne pomisliti ne doći na kaznenu raspravu bez valjanog opravdanja', poručuje.

Odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić napominje da kazneno-pravni sustav ima veliku ulogu u rješavanju i suzbijanju svakog, pa tako i ovog rodno uvjetovanog nasilja. U tom smislu važno je preispitati može li se i u kojem opsegu smatrati da su djela kaznenog progona podvrgnuta pažljivoj procjeni, onako kako to zahtijevaju hrvatski zakoni i Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava, kako ne bi bio doveden u pitanje odvraćajući učinak.

'Različite su institucije izražavale zabrinutost i davale preporuke Republici Hrvatskoj vezane uz problematiku rodno uvjetovanog nasilja. CEDAW, UN-ov odbor izrazio je zabrinutost i izdao preporuku RH vezanu uz problematiku nasilja protiv žena koje se događa u obitelji, znači partnerskog nasilja, a Državno tajništvo SAD-a izdalo je preporuke prema kojima treba strogo istraživati i kazneno-pravno goniti osumnjičenike te obučavati suce kako bi se osiguralo to da pravosuđe razumije ozbiljnost zločina pri izricanju kazne i da bi se senzibiliziralo suce o sekundarnoj traumi tijekom postupka koju doživljavaju žrtve kaznenih djela', podsjeća odvjetnica Bezbradica Jelavić.

Generalno govoreći, i postupak na Općinskom sudu u Zadru postupak je rodno uvjetovanog nasilja, a stručnjaci koji se referiraju na tu problematiku kažu da je potrebno ispravno inkriminirati kazneno djelo na način da ne dođe do blažih inkriminacija u odnosu na počinitelje kaznenih djela.

'Preporuke su dane Hrvatskoj s ciljem da ona stvori dobre prakse. Hrvatska ima odgovarajući pravni sustav, ima regulatorni okvir, Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku koji se primjenjuje na konkretni postupak, strateške dokumente u vidu Istanbulske konvencije i Konvencije o zaštiti ljudskih prava, Konvencije UN-a o suzbijanju svih oblika nasilja protiv žena te europsku Direktivu o minimalnim standardima koje treba primjenjivati u odnosu na žrtve kaznenih djela, kao i druge strateške dokumente. Svi oni daju dobar pravni okvir na temelju kojega profesionalci trebaju postupati', nabraja Bezbradica Jelavić.

Ona, dakle, smatra da se ne radi o problemu postojećeg pravnog okvira, nego o pitanju jesu li nacionalne vlasti ispunile svoje postupovne obveze koje imaju s obzirom na pravni okvir. 'Jesu li to učinile zapravo je pitanje jesu li kazneno-pravni mehanizmi koje imamo dobro primijenjeni i u ovom predmetu ili su bili manjkavi, u toj mjeri da predstavljaju povredu postupovne obveze i povredu ljudskog prava žrtve. Svi koji su involvirani u ovaj postupak, ili kao neposredni sudionici ili su radili u sklopu svojih zadaća i odgovornosti, morat će se preispitati, kao i nadležno Ministarstvo pravosuđa koje očigledno provjerava jesu li nacionalne vlasti ispunile svoje obveze', kaže odvjetnica, dodajući da je glavna zadaća svih profesionalaca u postupku stvoriti okruženje koje pruža potporu te prema žrtvi kaznenog djela postupa s poštovanjem, s obzirom na činjenicu da pripada posebno ranjivoj skupini.