Prve supermasivne crne rupe nastale su relativno nedugo nakon Velikog praska, u sudarima ranih galaksija, pokazalo je istraživanje koje bi moglo promijeniti teorije o formiranju svemirskih tijela
Obične crne rupe su objekti čija je gravitacijska sila toliko snažna da joj ni svjetlost ne može pobjeći, međutim, u usporedbi sa supermasivnim, obični su patuljci.
Kada su golemi primjerci prvi put otkriveni prije 12 godina, astronomi su zaključili da u središtu svake galaksije, uključujući i Mliječnu stazu, postoji jedna supermasivna crna rupa od kojih neke imaju masu milijardama puta veću od Sunca.
Poput fenomena iz znanstvenofantastičnih filmova, ta su tijela veliki žderači okolnih zvijezda i planeta. Međutim, njihovo djelovanje nije isključivo destruktivno - one također privlače međuzvjezdane plinove u kojima se rađaju nove zvijezde i planetarni sustavi.
Prema studiji predstavljenoj u novom broju časopisa Nature, tim pod vodstvom Lucia Mayera profesora teorijske fizike na Sveučilištu u Zuerichu zaključio je da su prve supermasivne crne rupe nastale oko milijardu godina nakon Velikog praska u kojem je svemir stvoren prije nekih 14 milijardi godina.
Simulacije kreirane superračunalom pokazale su da su u to vrijeme u sudarima protogalaksija nastajali gusti oblaci koji su svojim golemim masama izazivali gravitacijska urušavanja i rađanje masivnih crnih rupa.
Ovi su rezultati u suprotnosti s dosadašnjim modelom prema kojem su galaksije rasle postupno, a s njima i crne rupe.
'Naši rezultati pokazuju da su velike strukture – i galaksije i masivne crne rupe – nastale vrlo brzo u povijesti svemira', objasnio je suautor istraživanja Stelios Kazantzidis sa Sveučilišta Ohio. Ovo bi otkriće moglo imati važne posljedice za kozmologiju.
'Primjerice, trebat će mijenjati standardnu ideju prema kojoj svojstva galaksija i mase crnih rupa u njihovom središtu rastu paralelno', rekao je Kazantzidis. 'U našem modelu crne rupe rastu puno brže nego galaksije. Moguće je da je razvoj galaksija zapravo uvjetovan rastom crnih rupa.'
Računalna simulacija temelji se na nedavnom otkriću da su se prve galaksije pojavile znatno ranije nakon Velikog praska nego što se prije mislilo te da su bile sastavljene od mnogo većih zvijezda od današnjih s masom i do tristotinjak puta većom od Sunčeve.
Prema novom scenariju, u sudarima tih malenih, gustih galaksija plinovi su se sabijali i formirali nabijene diskove. Oni su pak postajali nestabilni i sve gušći te je došlo do gravitacijskih urušavanja u kojima su stvorene prve supermasivne crne rupe.
