Za prijevremene izbore nedostaje, naime, izborni zakon usklađen s u lipnju promijenjenim Ustavom i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, piše Novi list.

Novim ustavom promijenjen je način izbora zastupnika iz 'dijaspore' u Hrvatski sabor, a pripadnicima nacionalnih manjina kojih ima manje od jedan i pol posto (dakle, svima osim srpskoj nacionalnoj manjini) zajamčena su dva glasa na parlamentarnim izborima.

Novost je da je, pored općeg biračkog prava (za bilo koju listu u izbornoj jedinici u kojoj žive), manjinama zajamčeno i posebno biračko pravo kojim biraju pet zastupnika nacionalnih manjina.

Dijaspori, odnosno biračima koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj osigurana su tri zastupnika, a do promjene Ustava mogli su ih izabrati do 14 (kao u svakoj drugoj izbornoj jedinici), ovisno o tome koliko bi ih izašlo na izbore.

Novi list upozorava i da se dodatna poteškoća krije u činjenici da se izborno zakonodavstvo (osim tehničkih izmjena) ne smije mijenjati godinu dana prije izbora.

Riječki dnevnik podsjeća i da je Ministarstvo uprave formiralo 7. rujna internu radnu skupinu za izradu jedinstvenog izbornog zakona. Takav bi zakon zamijenio niz sada postojećih izbornih zakona za pojedine izbore i ujednačio brojne tehničke razlike i nelogičnosti koje postoje.

Prije parlamentarnih izbora nužno bi bilo promijeniti i Zakon o izbornim jedinicama. Taj zakon propisuje da razlika u broju birača između najveće i najmanje izborne jedinice ne smije biti veća od deset posto, a već na prošlim izborima ta je razlika bila nadmašena. Riječ je o iznimno važnom zakonu, jer se krojenjem izbornih jedinica može utjecati na rezultat izbora, zaključuje novinar Novog lista.