Otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, cijeli niz trošnih brodova bez zaštite osiguranja pridružio se tzv. ruskoj floti u sjeni, a mnogi od njih doživjeli su nesreću. 'Mračna flota' tako predstavlja ogroman rizik za brodove koji poštuju zakone, za morski okoliš, ali i za zemlje koje kontroliraju vode u kojima se događaju ove nesreće.

Budući da su zapadne sankcije zabranile trgovinu širokom paletom ruske robe i ograničile cijenu ruske nafte, zapadna osiguravajuća društva - koja dominiraju tržištem - više ne osiguravaju takve pošiljke.

Stoga se kompanije koje se još uvijek žele baviti ovom unosnom trgovinom okreću brodovima u sjeni - zastarjelim plovilima nejasnog vlasništva koji nemaju međunarodne certifikate i zapadno osiguranje. U prijevodu, zemlje koje kontroliraju određene vode u slučaju izlijevanja nafte teško mogu pozvati nekoga na odgovornost, pa moraju same snositi troškove čišćenja, što se može brojiti u milijunima.

Tempirana bomba

Politico i SourceMaterial preko satelitskih snimaka identificirali su curenja posvuda - od Tajlanda i Vijetnama do Italije i Meksika - a sva su povezana s flotom u sjeni. Tankeri su također prolazili kroz najveće prometne brodske koridore poput Crvenog mora i Panamskog kanala, što znači da bi svaka ozbiljna nesreća mogla prekinuti međunarodne trgovačke rute.

Stručnjaci vjeruju da je samo pitanje vremena u kojem će jedan od ovih brodova doživjeti katastrofu s velikim ekološkim i ekonomskim posljedicama. 'To je tempirana bomba', rekao je Isaac Levi, stručnjak za brodove u sjeni u Centru za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), za Politico.

Kreativna rješenja na ruski način

Postavlja se pitanje kako demokratske zemlje mogu smanjiti prihode Moskve, a pritom izbjeći katastrofalne posljedice.

Kad je Zapad uveo sankcije ruskoj nafti 2022., cilj je bio ukloniti im ključnu slamku spasa - izvoz nafte i plina. Ali gotovo dvije godine kasnije mjere - koje uključuju opću zabranu uvoza u Europsku uniju i ograničenje cijene nafte, što su saveznici zemalja iz skupine G7 nametnuli s drugim partnerima - uglavnom nisu uspjele jer je Rusija našla vrlo kreativna rješenja kako zaobići sankcije.

Prema think tanku CREA, oko 80 posto ruske sirove nafte transportirano je brodovima izvan kontrole Zapada. U međuvremenu, ukupni broj brodova flote u sjeni više se nego utrostručio od 2022., a ruska ratna blagajna nastavila se puniti novcem. Prema podacima koje je analizirao ovaj think tank, flota u sjeni do rujna je prevezla sirovu naftu u vrijednosti od 80 milijardi eura otkako je skupina G7 prije dvije godine uvela ograničenje cijena.

Prema podacima Lloyd's Lista, brodovi iz sjene mahom su izgrađeni prije 15 i više godina, a četiri petine njih nemaju vjerodostojno osiguranje. K tome isključuju svoje transpondere i šalju lažne lokacije, pa im je u većini slučajeva gotovo nemoguće ući u trag.

Pored toga što ovi tankeri mogu ugroziti morske životinje, predstavljaju velik rizik za druge brodove. U srpnju je plovilo ruske flote u sjeni udarilo u tanker u malezijskim vodama, pri čemu su se oba zapalila.

Poznate rute mračne flote

Analiza ruta flote u sjeni pokazuje da su brodovi putovali niz zapadnu obalu Sjedinjenih Država, više puta su prolazili Sredozemnim morem, kanalom La Manche te uzduž cijele kineske obale. A to su samo rute zabilježene kad su im transponderi bili uključeni.

'Problem je posebno velik u Europi, gdje se samo čeka da se dogodi nesreća s mračnom flotom', rekla je Michelle Wiese Bockmann iz Lloyd's Lista, s obzirom na to da mnogi ilegalni brodovi prolaze kroz europske vode nakon što napuste ruske baltičke i sibirske luke.

'Samo vrh sante leda'

Satelitske slike pokazuju da se male nesreće već događaju diljem svijeta, a da ih vlasti uglavnom ne primjećuju.

Prema Seanu Pribylu, odvjetniku specijaliziranom za pomorsko pravo u tvrtki Holland & Knight, namjerno ispuštanje otpadne nafte u more dok su tankeri u pogonu protuzakonito je prema MARPOL-u, međunarodnom sporazumu kojem je cilj suzbiti onečišćenje mora brodovima. Potpisnici ugovora su mnoge europske zemlje, ali i Rusija i Vijetnam.

Primjer potencijalnog kršenja MARPOL-a je i izlijevanje nafte u Jadranskom moru. U veljači je uočena mrlja duga 47 kilometara u blizini talijanske obale te odgovara koordinatama još jednog tankera flote u sjeni, nazvanog Aruna Gulcay.

Taj tanker, pod zastavom Maršalovih Otoka, navodno je prevozio balast - morsku vodu koja održava brod na površini - iz luke Ravenna u Italiji u južnu rusku luku Novorosijsk. A prema nekim brodskim inženjerima koji su razgovarali s Politicom, malo je vjerojatno da je ispušten balast jer morska voda ne bi bila vidljiva iz svemira.

Isto tako, talijanska obalna straža nije izvršila pregled broda. Umjesto toga, glasnogovornik talijanske pomorske agencije rekao je da je kontaktirao s posadom obližnjih brodova kako bi prikupio informacije o izlijevanju. Vlada Maršalovih Otoka nije odgovorila na zahtjev za komentar, a brod je ubrzo promijenio ime i upravitelja.

Talijansko ministarstvo vanjskih poslova reklo je za Politico da je spremno sankcionirati brodove u skladu s pravilima EU-a, ali je dodalo da 'nije primilo nikakve informacije u vezi s tim' u slučaju plovila Aruna Gulcaya.

Analitičari SkyTrutha rekli su da je devet mrlja koje bi jasno mogli povezati s brodovima flote u sjeni vjerojatno iznimno malen dio stvarnog problema. 'Uvjerena sam da je ono što ste detektirali samo vrh sante leda', rekla je Wiese Bockmann. 'Ovi su brodovi dizajnirani za transport nafte pod sankcijama i nemaju apsolutno nikakvog obzira prema konvencionalnim pomorskim standardima', dodala je.

Kako Zapad sankcionira ove brodove?

EU je dosad nastojao rusku flotu u sjeni stjerati u kut pomnijim praćenjem prodaje starih tankera stranim zemljama prije nego što dođu u ruske ruke. Unija je dosad zabranila pristup svojim lukama i uslugama za 27 sumnjivih tankera, što je taktika koju SAD također koristi.

I Ujedinjeno Kraljevstvo uvelo je ograničenja za pojedine tankere. Prošlog mjeseca dodano je deset brodova flote u sjeni na popis sankcioniranih, pored njih 15 koji su se nalazili na njemu.

Sankcioniranje pojedinačnih tankera pokazalo se poprilično učinkovitim potezom, rekao je Levi iz CREA-e. Oni koji su na crnoj listi SAD-a doživjeli su tako pad sposobnosti trgovanja naftom za 90 posto tri mjeseca nakon što su dospjeli na udar sankcija.

EU i UK također bi trebali razmotriti zabranu prodaje tankera zemljama koje još uvijek trguju s Rusijom, rekao je Levi, dodavši da bi trebalo i automatski sankcionirati brodove koji plove vodama EU-a bez poznatog osiguranja.