Naime, da bi se mogao pokrenuti proces protiv desetorice Hrvata iz BiH na čelu s generalom Đurom Matuzovićem, Hrvatska je znala još 2014. 'Tada je iz BiH prema Zagrebu odaslan zahtjev za međunarodnom pravnom pomoći za 22 osobe, među njima su i uhićeni. To je stavljeno na stranu, nitko nije reagirao', kaže Miljavac za tportal.

Iako su optuženici za ratni zločin koji se dogodio na teritoriju Republike Srpske, sarajevske pravosudne vlasti tempiraju uhićenja. Dakle, Banja Luka šalje zahtjev u Sarajevo, a onda oni preko Sipe uhićuju, objašnjava nam Miljavac. Upravo zato smatra da je uhićenje politički tempirano. Naime, novi hrvatski premijer za svoj prvi službeni posjet odabrao je upravo BiH.

Napominje da je i ranije upozoravao da je u obradi veći broj ljudi. O kojem se broju radi, pitamo ga. 'Preko 900 osoba je u obradi. Hoće li biti svi hapšeni, ne znam', kaže nam. Prisjeća kako je, dok je bio stalni Član Ureda za nacionalnu sigurnost, Hrvatska na popisu imala 1.800 potencijalnih ratnih zločinaca samo iz tzv. Republike Srpske Krajine.

'Takva je frka nastala iz Europe pa smo to spustili na 180 i nešto', otkriva. Napominje da je pogubno održavati težu da je Hrvatska u BiH provela udruženi zločinački pothvat. Zalaže se, kaže, za to da se pojedinačni ratni zločini kazne. 'No uhititi ovako cijelo zapovjedništvo!' ogorčen je Miljavac.

U ovom slučaju se radi o neselektivnom slanju dokumenata iz Ureda predsjednika na Haški sud a da pojedini dijelovi nisu klasificirani kao tajni. Miljavac kaže da su najnovije optužnice u BiH podignute upravo uz pomoć dokumenata koji su stigli iz naših arhiva po kojima vršljaju agenti. O kojim je arhivima riječ? Kaže da su ti dokumenti u Hrvatskom državnom arhivu i Dokumentacijskom centru Domovinskog rata.