U povodu sedme obljetnice ubojstva srbijanskog premijera i predsjednika Demokratske stranke (DS) Zorana Đinđića, članovi njegove obitelji, predsjednik Boris Tadić, premijer Mirko Cvetković predstavnici političkih stranaka te brojni građani u petak su polaganjem cvijeća na njegov grob odali počast prvom srbijanskom demokratskom premijeru.
Nekoliko tisuća Đinđićevih poštovatelja te pristaša Liberalno-demokratske partije (LDP), predvođenih predsjednikom Čedomirom Jovanovićem, prošlo je u tradicionalnoj "Šetnji za Zorana" središtem Beograda, položilo cvijeće na mjestu atentata u dvorištu zgrade srbijanske vlade te odalo počast na grobu ubijenog premijera u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju. Počast su uz predstavnike oporbene Liberalno-demokratske stranke odali i predstavnici stranaka vladajuće koalicije DS-a, Srpskog pokreta obnove (SPO) i stranke G17.
Premijer i članovi vlade također su položili vijenac na spomen-ploču u dvorištu vlade, gdje je Đinđić ubijen.
Đinđić je ubijen u napadu u dvorištu zgrade srbijanske vlade 12. ožujka 2003., njegovu pokopu nazočilo je više od 70 stranih državnih izaslanstava, a u pogrebnoj povorci na beogradskim ulicama bilo je više stotina tisuća građana.
Đinđić je bio prvi srbijanski premijer nakon pada režima Slobodana Miloševića 2000. i dolaska na vlast Demokratske opozicije Srbije (DOS), a za njegova mandata počeo je proces demokratizacije srbijanskoga društva i korjenitih ekonomskih i socijalnih reformi.
Đinđićeva vlada zauzimala se za suradnju s Haaškim tribunalom i za vrijeme njegove vlade uhićena je nekolicina haaških optuženika, među kojima i bivši predsjednik SRJ Slobodan Milošević, koji je Haagu izručen 28. lipnja 2001.
Probleme Kosova i juga Srbije Đinđić je prihvaćao kao "naslijeđene", koje je stvorila bivša vlast koja, kako je ocijenio, nije znala rješavati probleme političkim sredstvima.
Đinđić je bio jedan od osnivača Demokratske stranke (DS) u kojoj je bio predsjednik Izvršnog odbora, a od siječnja 1994. do ubojstva predsjednik stranke. Također je bio jedan od veterana srbijanske oporbe i jedan od najistaknutijih vođa srbijanske demokratske oporbe, koja je porazila Miloševićev režim na izborima, rujna 2000. godine.
U svibnju 2007. bivši zapovjednik negdašnje Jedinice za specijalne operacije srbijanskog MUP-a Milorad Ulemek osuđen je na 40 godina zatvora zbog organizacije ubojstva premijera Đinđića, a kao izravan počinitelj ubojstva na 40 godina zatvora osuđen je i bivši zamjenik zapovjednika te postrojbe Zvezdan Jovanović
Presude Ulemeku i Jovanoviću potvrdio je 29. prosinca 2008. srbijanski Vrhovni sud u drugostupanjskom postupku, a potom i 24. studenog 2009. u trećestupanjskom postupku predviđenom u slučaju osude na najviše zatvorske kazne.
Presudu Đinđićevim ubojicama nedostatnom smatraju vođe oporbenih stranaka LDP-a i Socijaldemokratske unije, Čedomir Jovanović i Žarko Korać, te vođa Srpskog pokreta obnove, koji sudjeluje u srbijanskoj vladajućoj koaliciji, Vuk Drašković. Ističu kako Đinđićevo ubojstvo neće biti potpuno riješeno sve dok ne budu otkriveni oni koji su pružali političku zaštitu organizatorima i počiniteljima ubojstva.
