U nastavku sudskog procesa protiv Dušana Jovića, predsjednika ratnog predsjedništva Gline, za ratni zločin jedan je svjedok optužio je aktualnog srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića za ratni zločin. 'Sjećam se kada je sadašnji predsjednik Srbije Vučić, kao da ga sada gledam, došao kod nas i govorio koga će ubiti, a koga zaklati', kazao je svjedok Kosta D.
Posvjedočio je to na Županijskom sudu u Zagrebu Kosta D. (68) u sudskom postupku koji se vodi u odsutnosti protiv Dušana Jovića, Mile Paspalja, Vlade Ćupovića i Marka Vrcelja za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i civila. Odgovarajući na pitanja obrane i predsjednika sudskog vijeća, svjedok je još otkrio i da Paspalj prilikom mlaćenja nije bio sam, javlja Jutarnji list.
'Sjećam se kada je sadašnji predsjednik Srbije Vučić, kao da ga sada gledam, došao kod nas i govorio koga će ubiti, a koga zaklati. Meni je Vučić rekao da sam ja kao Srbin izdao srpski narod i da će me zadnjeg zaklati, tako je rekao. Mi logoraši i zarobljenici smo htjeli, kad je Vučić dolazio u Hrvatsku, dočekati ga u Glini te mu objasniti što je radio te da smo mi ljudi a on životinja. No policija nam nije dozvolila', zaključio je svjedok Kosta D.
vezane vijesti
![[VIDEO] Srpski predsjednik tvrdi da nije spominjao veliku Srbiju, ova snimka ga demantira](/media/thumbnail/500x300/703017.jpeg?cropId=0)
O zarobljeništvu iz rujna 1991. godine prisjetio se i Mladen K. (62) koji je u vrijeme uhićenja bio pričuvni policajac MUP-a HR.
'Zarobljen sam 2. rujna 1991. u Petrinji. Najprije smo nas osmorica bili u vojarni nakon toga smo odvedeni u KPD Glina gdje sam bio do razmjene 31. listopada 1991. Već prvu večer kad smo došli u Glinu su nas istukli. Imao sam vidljive ozljede ali se nismo imali kome požaliti. Ili bi nas tukli u ćeliji gdje nas je bilo nekoliko ili bi nas odveli u drugu prostoriju. Tamo sam viđao Kostu D. te Paspalja, ali nisam viđao u tom periodu sadašnjeg predsjednika Srbije', kazao je.
Optužnica u ovom slučaju podignuta je 2010. godine, a četvorka je optužena za ratne zločine od rujna 1991. do travnja 1992. na području Gline. Prema optužnici,ubijeno je 185 osoba, a još se 60-ak smatra nestalim. Uništeno je ili spaljeno 1401 kuća i dvije stambene zgrade, te oštećeno ili razoreno osam crkava i župnih dvorova. Pa se tako Jovića tereti da je u inkriminiranom periodu na području općine Glina kao predsjednik ratnog predsjedništva toga grada sudjelovao u planiranju napada i naredio napade postrojbi Teritorijalne obrane Glina i njima podčinjene milicije "SAO Krajine" na sela nastanjena pretežito hrvatskim pučanstvom.
Ćupovića se tereti da je kao komandant štaba Teritorijalne obrane Glina od listopada 1991. do travnja 1992, naredio nastavak napada na sela između rijeka Gline i Kupe nastanjena pretežito hrvatskim pučanstvom. Tako su teritorijalci Ćupovića i pripadnici 24. pješadijske brigade Glina, kojom je zapovijedao potpukovnik Marko Vrcelj, napali mnoga naselja na području Gline, a posebno na području od Viduševca do Kupe, pri čemu su njima podčinjeni, navodi se u optužnici, počinili brojne zločine.
Svu trojicu tereti se da, iako su znali za zločine, nisu ništa poduzeli da to spriječe. Paspalja se, pak, tereti se da je kao pomoćnik zapovjednika Regionalnog štaba Teritorijalne obrane za Baniju i Kordun za moralno-politički rad, od rujna 1991. do ožujka 1992. naredio da se ratni zarobljenici u logoru KPD-a Glina podvrgavaju fizičkom i psihičkom mučenju i zlostavljanju, što su osobe iz njegove tjelesne zaštite i čuvari logora i provodili.
