Za razliku od nedavnih izbora za gradonačelnika, predsjednički kandidat Milan Bandić u nedjelju neće moći računati na glasove srpske manjine. Sve službene institucije i političke stranke Srba u Hrvatskoj jedinstveno članovima nalažu da glas daju Ivi Josipoviću
Bandić je razočaran jer smatra da je uvijek bio pažljiv prema srpskoj manjini. Često je isticao da kao Hercegovac zna kako je biti izložen predrasudama. I predstavnici Srba priznaju da je pazio na njihovu zastupljenost.
Ipak, Srbi vjeruju da će Josipović pobijediti, a poštuju i signal političkog vodstva iz Beograda koje je bilo izuzetno sklono Nadanu Vidoševiću, a u drugom krugu za pogodnijeg kandidata odabralo je Josipovića.
Predstavnici Srba u Hrvatskoj čuli su da je srbijanski lider Boris Tadić poslao svoje emisare u Zagreb i obavio kontakte s Josipovićem. To nije učinio s Bandićem. A što očekuje službeni Beograd, jasno se čulo na božićnom domjenku Srba u Zagrebu. Predstavnici SPC-a rekli su da od svoje 'domovine i otadžbine očekuju da odbace tužbe za genocid u Haagu'.
Srbijansko političko vodstvo smatra da bi s Josipovićem, a uz pomoć i pritisak EU-a, Hrvatska mogla 'olabaviti', što bi dovelo do obostranog odustajanja od tužbi za genocid. I Slobodan Uzelac i Vojislav Stanimirović jasno stoje iza njega, prigovarajući Bandiću da se oslanja i na ultradesne birače.
Najjasniji je, međutim, izbjegli bivši krajinski lider Savo Štrbac, koji za beogradske medije kaže da je 'Josipović fin profesor glazbenik kulturan gospodin On je čovjek Europe dok je Bandić sirovina buldožer... Josipović je od dva manje zlo.' Predstavnici Srba smatraju da bi Josipović bio raspoloženiji normalizirati posustale odnose Hrvatske i Srbije. Stoga ga i Milorad Pupovac javno zove 'dragi Ivo'.
Ne bez humora, jer dosadašnji 'dragi Ivo', dakle Sanader, bio je dugogodišnji partner Srba. Službeno, predstavnicima Srba u RH sviđa se Josipovićeva retorika o pravdi i Hrvatskoj kao pravnoj državi. Srpska zajednica očekuje da će on požuriti rješavanje imovinskih pitanja izbjeglih Srba, povrat stanarskih prava te razmjerno zapošljavanje u državnim službama. Računa se da oni drže barem četiri posto glasačkog tijela, što nije zanemarivo, piše Večernji.hr.