Iako Hrvatska i zemlje u regiji ne očekuju moguće ponavljanje izbjegličke krize, spremne su odgovoriti na takvu mogućnost, kao i na suradnju sa susjedima. Neki pak, poput slovenskog premijera Mire Cerara, nisu odveć optimistični ističući nužnost zaštite vanjskih šengenskih granica kako bi se izbjegao mogući sukob na Balkanu, a koji bi izazvao novi val migranata
Izbjegličku dramu u Srbiji, u kojoj se trenutno nalazi oko 5000 migranata, ne očekuju. Prema riječima Ivana Miškovića, glasnogovornika Povjerenstva za izbjeglice Republike Srbije, u prihvatnim središtima nama susjedne države nalazi se oko 4000 migranata, dok je nekoliko stotina smješteno kod autobusnog i željezničkog kolodvora u Beogradu, a isto toliko i na graničnim prijelazima s Mađarskom
U razgovoru za Tanjug Mišković je istaknuo kako se to povjerenstvo užurbano sprema za zimu te kako migranti koji borave u Srbiji neće imati problema.
Osigurani smještajni kapaciteti
'Teško je govoriti o nekom novom valu, a posebno je teško kazati kako ćemo imati onakvu situaciju s migrantima kojoj smo svjedočili od sredine prošle do ožujka ove godine', rekao je Mišković, dodajući kako su trenutni kapaciteti u Srbiji spremni za 6000 smještajnih mjesta, a planirano je otvaranje još nekoliko objekata u nekoliko lokalnih samouprava s više od tisuću novih mjesta.
'Nitko u Srbiji dosad nije imao problema tijekom zime, nitko od migranata nije imao ozebline, neće ih imati ni ubuduće. U svakom slučaju, mi se užurbano spremamo za zimu', zaključio je Mišković.
Slovenski je premijer Miro Cerar upozorio u razgovoru za njemački dnevnik Die Welt kako bi mogući novi val izbjeglica mogao izazvati sukobe na Balkanu.
'Trebalo bi na vanjskim europskim granicama učiniti sve kako bi Balkan bio zaštićen od konflikata i Schengen od raspada', izjavio je Cerar, dodajući da bi, ako se balkanska ruta ponovo otvori, izbio konflikt u regiji.
Domino efekt
Prema njegovim riječima, ukoliko dođe previše ilegalnih migranata, sve zemlje će zatvoriti svoje granice, što vodi svađama jer zatvaranje granica istovremeno znači da se ne prihvaćaju ljudi iz susjednih zemalja.
'Time nastaje domino efekt, što bi ekstremno štetilo našem gospodarstvu i turizmu. Ako ponovo bude dolazilo više migranata, onda moramo još više kontrolirati šengensku granicu. Ako Austrija zatvori svoju granicu, onda bi svi migranti ostali u Sloveniji. Već sada je jasno da se Austrija priprema za zatvaranje granica', odgovorio je Cerar na pitanje što ukoliko ne uspije sporazum s Turskom i Austrija primijeni mjere povodom dostizanja gornje granice utvrđene za prijem tražitelja azila.
On smatra da bi do toga moglo doći već u rujnu ili listopadu, dodajući da bi odluka Austrije značila zatvaranje granice unutar šengenskog prostora.
'To, međutim, nije ideja šengenske zone. Trebali bismo učiniti sve na europskim vanjskim granicama kako bismo Balkan zaštitili od konflikta, a Schengen od raspada. Ako ne uspijemo zajednički riješiti ovaj problem u EU i sa zemljama zapadnog Balkana, onda nemamo zajedničku budućnost', uvjeren je Cerar, dodajući da nije siguran ni bi li Slovenija bila u stanju ponovo savladati krizu prošlogodišnjih razmjera.
Napadi na Hrvatsku
Što se tiče ograde postavljene između Slovenije i Hrvatske, Cerar je kazao da je ona morala biti postavljena, ne zbog migranata, već zato što je hrvatska Vlada stalno dovozila izbjeglice na različita mjesta uz granicu.
'Oni nam nisu govorili gdje i kada. Ta ograda šteti turizmu. Mi smo neke dijelove ograde uklonili kada više nije bila potrebna, ali smo neke i ostavili jer moramo računati na veći broj migranata, zbog čega smo obazrivi na granici', zaključio je slovenski premijer.
