Pritom treba istaknuti da nije riječ o GM hrani, već o usjevima koji će se koristiti kao stočna hrana. Također, novi se zakon ne odnosi na genetski modificirane životinje.

Mediji su ovu vijest različito interpretirali – neki javljaju da je EU uvela još stroža pravila za GMO-e, a drugi da ih je olabavila. Što se zapravo dogodilo? Mogli bismo reći - i jedno i drugo!

Prema novom zakonu, spektar razloga na temelju kojih će države članice moći zabraniti uzgoj GMO-a na svojem teritoriju se proširio. Tako će one primjerice ubuduće među čimbenike na temelju kojih će donositi svoje odluke moći uključiti zaštitu određenih eko sustava ili cijenu moguće kontaminacije GMO-ima itd.

S druge strane, zemljama koje su već ranije uzgajale GMO-e, onima koje žele proširiti proizvodnju ili onima koje s uzgojem tek žele početi, neki univerzalni, svevažeći europski zakoni i mišljenja drugih zemalja više neće vezivati ruke.

Pri ovim odlukama ključnu riječ trebali bi imati vodeći znanstvenici u pojedinim zemljama.

Jednostavnim jezikom može se reći da nova odredba donosi istovremeno više slobode i argumenata za zemlje s obje strane podjele.

U 2015. stiže bujica novih GMO-a

Predsjednik Vijeća za GMO-e, dr. sc. Hrvoje Fulgosi s Instituta Ruđer Bošković kaže da je i Hrvatska intenzivno radila na izmjenama europske direktive.

'Izmjenama se državama članicama omogućuje da, ako tako žele, dodatno ograniče uvođenje GM kultura u okoliš, ali se s druge strane onima koje žele započeti uzgoj GM kultura znatno olakšava posao tako da ih druge zemlje i neki ljudi, poput gospođe Marijane Petir ili nekih zelenih radikala, u tome više ne mogu ograničavati', objasnio je za tportal dr. Fulgosi.

Naš stručnjak za biotehnologiju smatra da će se nakon donošenja nove regulative u Europi naglo povećati broj zemalja koje će početi s uzgojem GMO-a. Također će se, kaže, pojaviti velik broj zahtjeva da se odobri uzgoj brojnih kultura koje su razvijene posljednjih godina.

'Ovo je jako važna direktiva koja će omogućiti razvoj biotehnologije i njezinu primjenu na teritoriju Europske unije. Omogućit će djelovanje utemeljeno na znanosti, a ne na ideologiji, ekonomskim ratovima ili iracionalnim paranojama. Zemlje članice koje su bile ZA jako su se zalagale da ih se zakonima prestane blokirati.

EFSA je odobrio namjerno uvođenje u okoliš jako puno GMO-a. Trenutno se čeka samo političko mišljenje da se takve odluke i provedu. Godine 2015. možemo očekivati bujicu odobrenja za usjeve koji su već prošli procjenu rizika i koje je odobrila Europska agencija za sigurnost hrane. Među njima je 60-ak patenata, kako europskih, tako i američkih. Primjerice tu je soja kojoj je promijenjen udio masnih kiselina kako bi bila zdravija pa je dobila pozitivno mišljenje stručnjaka iz brojnih zemalja. Hrvatska je u svim tim odlukama bila suzdržana. Među prihvaćenim biljkama ima GMO-a i druge i treće generacije koji su dugo čekali na odobrenje i konačno donošenje ove direktive. Osim zemalja koje su već ranije naveliko uzgajale GMO-e, kao što je Španjolska, jako su zainteresirane i zemlje koje do sada nisu imale uzgoj GMO-a ili su ih uzgajale malo, kao što su Češka, Slovačka, Portugal, Rumunjska, Nizozemska, Danska i Velika Britanija', objasnio je naš sugovornik.

Praksa će postupno otopiti tvrde stavove

Fulgosi smatra da će se situacija u cijeloj Europi promijeniti za nekoliko godina, kada se u praksi potvrdi ono što znanstvenici već dugo ističu i studijama dokazuju – da su genetske metode modificiranja usjeva jednako sigurne ili čak sigurnije od konvencionalnih, da GMO-i nisu štetni za zdravlje, da ne uzrokuju rak, kao što je pokušao dokazati Gilles-Eric Séralini na miševima, da povećavaju količine uroda i dobit za uzgajivače za oko 30 posto, da smanjuju potrebe za pesticidima, da su isplativiji, osobito za zemlje u razvoju, te da nisu invazivni.

'GMO-i se već desetljećima bez problema i posljedica za zdravlje i okoliš uzgajaju u većem dijelu svijeta. Brojne meta studije koje se provode na velikim uzorcima dug niz godina već su to potvrdile. Takve studije treba odgovorno i ispravno predstaviti javnosti. Ovdje očito ima ljudi koji guraju neke svoje ideološke agende i uzrokuju neutemeljen animozitet prema GMO-ima. Treba priznati da nema nikakvih znanstvenih dokaza o štetnosti GMO-a. Također niti jedna jedina GM biljka u svijetu nije postala invazivna. S druge strane, nemodificirane biljke poput ambrozije postale su invazivne. Konačno, i priče o monopolizmu Monsanta sve više padaju u vodu jer je istekao patent koji je kompanija imala za roundup, a uskoro istječu i neki drugi patenti za GMO-e prve generacije', rekao je naš ruđerovac.

Mijenja li se što za Hrvatsku?

Prema Fulgosiju, direktiva također snažno naglašava potrebu razvoja biljne biotehnologije na teritoriju EU-a. Njezinim usvajanjem zapravo se prekida dugogodišnje stanje dead-locka u kojem se nisu mogli postići konsenzusi oko uzgoja GM kultura.

'Sada svaka zemlja može sama odlučivati. One koje ne žele GMO-e više ne mogu blokirati druge države članice koje ih žele. S druge strane, zemlje koje ne žele GMO-e mogu predložiti druge razloge osim znanstvenih dokaza za ograničavanje uzgoja GM kultura. Za Hrvatsku se novim zakonom malo što mijenja jer nemamo usvojene ni zakonske odredbe o koegzistenciji GM kultura s onima konvencionalnima ili ekološkima. Vjerujem da će se biotehnologija pokazati pozitivnom te da će se s vremenom promijeniti trenutno negativan stav hrvatskih političkih struktura', zaključio je dr. Fulgosi.

Drugim riječima, Hrvatska će na temelju nove odredbe bez problema moći ostati oaza bez GMO-a – kako bez usjeva, tako i bez biotehnološkog znanja i patenata. Moguće je da će se na tržištu uspjeti nametnuti kao zemlja koja uzgaja skuplju hranu, ali koja je GMO FREE, no isto tako je moguće da će naši poljoprivrednici postati nekonkurentni jer će biti ovisni o tuđoj stočnoj hrani i patentima. Hoće li joj se to u konačnici isplatiti ili obiti o glavu, pokazat će vrijeme.