Ukrajina je u srijedu tijekom noći izvela najveći do sada zabilježen napad dronovima na ruski glavni grad. Udari na njega bili su znatno češći prošle godine, a Ukrajinci su se ove godine orijentirali na druge mete u Rusiji, zaobilazeći Moskvu sve do danas
Ruska protuzračna obrana uništila je najmanje deset takvih letjelica. Neke od njih nisu ni došle do Moskve, već su srušene u Podolsku, predgrađu udaljenom 38 kilometara od ruskog glavnog grada, gdje je zabilježen i požar.
Današnji pokušaj napada čini se veći od onog iz svibnja prošle godine, kada je najmanje osam bespilotnih letjelica uništeno iznad glavnog grada. Predsjednik Vladimir Putin rekao je da Kijev pokušava isprovocirati i uplašiti Rusiju.
vezane vijesti
Ukrajina je zadnjeg dana svibnja prošle godine poslala osam dronova na ruski glavni grad, što su vlasti okarakterizirale kao 'teroristički napad dronom'. Bio je to prvi put da je Moskva tako snažno gađana u jednoj operaciji. Rusi su tvrdili da ih je oboreno pet, a tri zaustavljeno tehnologijom za ometanje signala - zbog čega su izgubili kontrolu i promašili ciljeve. U napadu je pogođeno nekoliko visokih stambenih zgrada. Od tada su zabilježeni deseci ukrajinskih pokušaja napada na Moskvu. To je primoralo Ruse da znatnije ojačaju protuzračnu obranu na tom području. Postroženi su i uvjeti korištenja dronova u Rusiji, pa se mora izvaditi posebna dozvola i prijaviti plan leta lokalnim vlastima. Na Crvenom trgu i u Kremlju uopće se ne smiju koristiti.
Prvi ukrajinski napad na Moskvu dronovima bio je i najefektivniji, a dogodio se 3. svibnja 2023. godine. Dvije bespilotne letjelice usmjerene su na Kremlj, središte ruske političke moći. Iako su Rusi tvrdili da su srušene, na društvenim mrežama pojavile su se snimke na kojima se vidio dim kako kulja na kupoli.
Iznenađeni Rusi tvrdili su da se radilo o pokušaju atentata na ruskog predsjednika Vladimira Putina. Vrlo mala vjerojatnost je da se on uopće nalazio u Kremlju u trenutku napada, a Ukrajinci su odnijeli malu političko-marketinšku pobjedu.
Napad na Moskvu svakako predstavlja značajnu eskalaciju sukoba između Ukrajine i Rusije. Ukrajina je očito spremna na sve veće i smjelije napade na rusku prijestolnicu, što pokazuje njezinu odlučnost da nastavi borbu protiv invazije.
Kako u takvim napadima u pravilu izostaje bilo kakva značajnija šteta, ovakvi udari mogu se svrstati u sferu PR napada. Kijev pokušava bildati moral svojim građanima pokazujući da im ni središte ruske moći nije izvan dohvata. Istovremeno se šalje poruka indiferentnim Rusima koji održavaju Putinov režim na vlasti da bi rat mogao zakucati ozbiljnije i na njihova vrata, onako kako se to dogodilo u Kursku.
Od početka kampanje dronovima zabilježen je niz pokušaja napada na Moskvu. Prvog dana kolovoza 2023. godine ukrajinske bespilotne letjelice gađale su rusku prijestolnicu oštetivši zgrade u poslovnoj četvrti Moscow City. Dron se srušio u kompleks Expo centra u nestambenoj četvrti nekoliko kilometara zapadno od centra grada. Rusko ministarstvo obrane objavilo je da ga je oborilo, a izazvao je snažnu eksploziju i privremeno uzrokovao zatvaranje zračne luke Vnukovo.
Dron je i 18. kolovoza oboren iznad moskovske poslovne četvrti, srušivši se na Expo centar.
Najžešći niz napada uslijedio je 20. kolovoza prošle godine. Ukrajinci su danima napadali razne ciljeve u Rusiji, uključujući Moskvu. Iz tog vremena bilježe se i dvije ozlijeđene osobe na koje je pala olupina srušenog drona. Napadi su uzrokovali poremećaje u zračnom prometu i povremena zatvaranja zračnih luka Vnukovo, Domodedovo, Šeremetjevo i Žunovski.
Slijedi stanka, no bilježi se incident s kraja studenoga, kada je booster iz ruskog raketnog sustava Pancir udario u zid dvokatnice u Moskvi.
Od početka 2024. godine Ukrajinci su promijenili taktiku te su im glavna meta postala naftna i plinska postrojenja jer smatraju da Kremlj financira svoju vojsku izvozom nafte. Zbog toga su se do danas prorijedili pokušaji napada na Moskvu.
Bilježi se tako tek demonstracija mogućnosti u siječnju 2024. godine, kada je dron preletio jednu od Putinovih službenih rezidencija na jezeru Valdaj, Novgorodska oblast, dok je drugi istovremeno bio oboren iznad Moskve.
Ukrajina pokazuje svoju sposobnost da dopre do samog srca Rusije. Ovi napadi imaju snažan psihološki učinak, iako često bez značajnije materijalne štete, potkopavajući osjećaj sigurnosti i povjerenja ruskog stanovništva u sposobnost njihove vlade da zaštiti glavni grad. Očito su Ukrajinci odlučni nastaviti s ovom strategijom, prisiljavajući Rusiju da ulaže sve više sredstava u tehnologije i načine borbe protiv ovakvih napada.
