Sudac Niang imenovan je krajem listopada u sudsko vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju umjesto suca Harhoffa, na samom kraju sudskog postupka u kojem je preostalo tek izricanje nepravomoćne presude Šešelju za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj, BiH i protiv vojvođanskih Hrvata.

Harhoff je isključen iz tročlanoga vijeća zbog pristranosti nakon što je to u srpnju zatražio Šešelj pozivajući se na pismo u kojemu je sudac u lipnju kritizirao oslobađajuće presude suda, među ostalima i hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, te srbijanskome generalu Momčilu Perišiću, sugerirajući da je predsjednik Haškoga suda Theodor Meron pod pritiskom zapadnih sila poput SAD-a i Izraela donio te presude.

Presuda Šešelju trebala se izreći 30. listopada no to je ročište otkazano nakon što je Harhoff izbačen.

Šešelj je nakon imenovanja novog suca u vijeće poručio da se čitav postupak treba prekinuti i da ga se treba pustiti na slobodu uz isplatu odštete, dok je tužiteljstvo smatralo da novom sucu treba dati dovoljno vremena da se upozna s predmetom kako bi nakon toga vijeće moglo donijeti presudu.

Sudsko vijeće, u odluci donesenoj u petak, jednoglasno je odlučilo da se ponavlja dio postupka nakon završnih riječi, odnosno da suci trebaju iznova početi analizirati dokaze kako bi donijeli presudu.

Suđenje Šešelju završilo je u ožujku prošle godine nakon nešto više od četiri godine izvođenja dokaza. U završnim riječima haaško je tužiteljstvo tada zatražilo da se Šešelja proglasi krivim i osudi na kaznu od 28 godina zatvora zbog njegove uloge u etničkom čišćenju nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj i BiH te vojvođanskih Hrvata.

"On je odgovoran za patnje desetina tisuća žrtava koje su bile izlagane progonu iz vlastitih domova, lišavanju života, zatočenju, mučenju, silovanju, a čija su sela i varoši razarana zbog njegovih riječi i njegovih postupka", kazao je na kraju tužiteljskih završnih riječi glavni tužitelj u predmetu Mathias Marcusen poručivši da je Šešeljeva odgovornost dokazana izvan opravdane sumnje.

Šešelj (1954.), optužen je za ratne zločine počinjene u razdoblju od 1991. do 1993. Tužiteljstvo tereti Šešelja da je, zajedno s drugim sudionicima zločinačkog pothvata predvođenog bivšim jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, pokušao uspostaviti novu srpsku državu na dijelovima Hrvatske, BiH i same Srbije kroz progon pod patronatom države, koji je uključivao ubojstva, deportacije, zlostavljanja, pljačku i uništavanje imovine Hrvata i Muslimana.

Šešelj je u pritvoru od 24. veljače 2003.