U Hrvatskoj postoji 'značajan rascjep' između političkih elita koje su 'rezolutno određene prema ulasku u EU' i mišljenja javnosti koje je 'još uvijek podijeljeno' oko pitanja ulaska zemlje u europsku zajednicu država – barem je tako uvjeren Jacques Rupnik, stručnjak za Balkan i istraživač pri pariškom Sciences Po
Rupnik je u razgovoru za francusko izdanje EurActiva iznio svoja predviđanja o ulasku Hrvatske u EU, među kojima i tvrdnju da je 2012. godina 'realan rok' za ulazak Hrvatske u Uniju.
Francuski analitičar navodi da 'Ivo Josipović može promovirati otvaranje srca hrvatske javnosti prema ulasku u EU' te da će novom hrvatskom predsjedniku 'njegove riječi i status' dati autoritet za takvu akciju.
'Činjenica da Josipović smješta Europu u srce svakog svog govora je vrlo važna', smatra Rupnik te pojašnjava da predsjednik Hrvatske, unatoč skromnim formalnim ovlastima, i dalje može igrati ključnu ulogu u vođenju vanjske politike.
'Josipovićev prethodnik Stjepan Mesić zagovarao je suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu, ali je uz to definirao i odnos Hrvatske prema BiH, što znači da je odlučio da više neće igrati na kartu separatizma. I za kraj, Mesić je poticao povratak Srba na područja s kojih su izbačeni 1995', smatra Rupnik.
No francuski analitičar misli da se od ratnih vremena kontekst ulaska Hrvatske u EU promijenio: 'Hrvatska javnost više se ne pita bi li članstvo u EU bilo dobro za Hrvatsku ili prijetnja za novostečenu neovisnost. Sada je pravo pitanje kada se priključiti Uniji i kako osigurati da se interna dinamika nastavi.'
'Čak i ako Hrvati budu spremni u 2011, godina 2012. nameće se kao puno realističniji rok jer mnoge zemlje članice EU ne žele ponavljanje 'slučaja 2007', kada su u Uniju ušle Bugarska i Rumunjska, zemlje za koje većina Europljana smatra da su prerano ušle u Uniju', smatra Rupnik.
Ipak, 'hrvatski rok za ulazak u EU ne bi trebalo gurati dalje jer je odnos prema Hrvatskoj najpozitivniji signal koji EU može poslati zapadnom Balkanu', zaključuje Rupnik.
