Najavljujući donaciju aviona za rano upozoravanje i kontrolu u zraku, švedski ministar obrane Pal Jonson rekao je da će letjelica biti korisna za ukrajinsku protuzračnu obranu, omogućujući joj da 'prepozna nadolazeće krstareće rakete i bespilotne letjelice te identificira ciljeve na zemlji i moru'. U Stockholmu ocjenjuju da će dolazak letećeg radara povećati ukrajinske sposobnosti za gađanje ciljeva na velikim udaljenostima jer tehnologije integrirane u ASC 890 imaju bolje sposobnosti razlikovanja ciljeva od tradicionalnih radara.

ASC 890, naime, može uočiti prijetnje stotinama kilometara daleko i poslati informacije putem podatkovne veze do borbenih aviona F-16, a i njih će Ukrajina dobiti od zapadnih saveznika. Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da će najnoviji paket pomoći iz Švedske biti 'od ključne važnosti za obranu i otpornost Ukrajine'. Premda Stockholm nije precizirao kada će dva zrakoplova ASC 890 biti donirana Ukrajini, postoje određene naznake da bi oni trebali biti raspoređeni s lovcima četvrte generacije tipa F-16, a koje bi kao potporu ukrajinskim zračnim sposobnostima trebale isporučiti Belgija, Danska, Norveška i Nizozemska.

Ipak, pretpostavlja se da neće biti izravne uporabe ovih letjelica iznad teritorija Ukrajine zbog opasnosti od njihovog uništenja. Stoga će ASC 890, o kojem je tportal još ranije pisao, najvjerojatnije letjeti uglavnom u zračnom prostoru susjednih zemalja. Pritom će se ti leteći radari oslanjati na svoje dugodometne radare i senzore.

ASC 890 je napredna letjelica za nadzor i kontrolu u zraku, a razvijena za poboljšanje obrambenih sposobnosti od zračnih i pomorskih prijetnji, odnosno otkrivanje zrakoplova, brodova, vozila i projektila na velikim udaljenostima, kao i za obavljanje zapovijedanja i kontrole bojnog prostora u zračnim sukobima informiranjem i vođenjem prijateljskih zrakoplova. Uz to, ASC 890 može određivati prioritetne ciljeve u realnom vremenu s mnogo veće udaljenosti od zemaljskih radara. Valja reći da protivnik može otkriti sustav AEW&C, ali su oni manje ranjiviji na protunapade od zemaljskih sustava ponajviše zbog svoje mobilnosti i proširenog dometa senzora.

Dubinsko praćenje tekućih akcija

Ukrajina ima brojne potrebe za naoružanjem, a jedna od njezinih slabosti nedostatak je predviđanja ruskih prijetnji. Trenutno se detekcija iz zraka provodi na granicama Ukrajine zbog nedostatka radara dugog dometa. Od početka ruske invazije u veljači 2022. NATO-ove bespilotne letjelice i zrakoplovi davali su Ukrajini potrebne obavještajne podatke za borbena djelovanja. Analitičari smatraju da je Ukrajincima u dinamičnom okruženju borbi najdragocjenije vrijeme te da će im posjedovanje aviona za AEW&C omogućiti vizualizaciju neprijateljskih letjelica i brodova.

ASC 890 može letjeti na visini od oko 14.000 metara, što je dovoljno visoko da otkrije prijetnje i na vrijeme primijeni protumjere. Uz to, njegov radar ima procijenjeni domet do 400 kilometara, što ga čini vrlo korisnim za rano i dubinsko otkrivanje. No radarska detekcija nije jedina funkcija ove letjelice jer je ona sposobna i za tzv. signalnu inteligenciju, odnosno prikupljanje i analiziranje radijskih i komunikacijskih signala. Ova mogućnost je osobito korisna za otkrivanje aktiviranja obrane zemlja-zrak te koordinaciju protubaterijske topničke paljbe.

Također, ASC 890 ima prošireni komunikacijski relejni kapacitet, čime može povećati domet radiokomunikacija, osiguravajući dubinsko praćenje tekućih akcija. Ove su sposobnosti korisne za Ukrajince te će ih moći koordinirati i detektirati na većem području, a u kombinaciji s, primjerice, kopnenim vozilima velike mobilnosti tipa PBV 302, Kijev će biti u stanju izvesti duboke prodore i akcije na koordinirani način. Analitičari smatraju da takve sposobnosti možda neće promijeniti tijek sukoba, ali će svakako učiniti ruske ofenzivne akcije izvedbeno znatno složenijima.

Sinergija s nadolazećim F-16

Glavna značajka aviona ASC 890 je njegov AESA radar jer omogućuje dinamičko podešavanje njegove energije ovisno o situaciji. Radar, naime, može pokriti široko područje ili se fokusirati na manju prioritetnu zonu s visokim stopama ažuriranja. Tehnologija S-band pak osigurava visoke performanse u različitim vremenskim uvjetima. Učinkovit raspon nadzora uključuje preko 500.000 četvornih kilometara horizontalno i preko 18.000 metara vertikalno. Sustav na taj način otkriva i prati objekte počevši od lovaca, krstarećih raketa, pa sve do lebdećih helikoptera i morskih meta veličine jet-skija.

Ukrajinski zrakoplovni stručnjak Konstantin Krivolap u razgovoru za portal RBC-Ukraine kazao je da radar u avionu ASC 890 vidi cilj višestruko bolje od onog integriranog u ruski pandan tipa A-50U, o kojem je tportal također već pisao. Usporedbe radi, ruski radar se stalno okreće za 360 stupnjeva, a fiksni radar u švedskom avionu pruža kvalitetnu pokrivenost za 400 kilometara na 150 stupnjeva. Jedini problem su tzv. mrtve zone ispred i iza aviona, ali se zrake s potrebnim karakteristikama mogu usmjeriti prema potrebi putem elektroničkog prebacivanja.

Krivolap posebno ističe moguću sinergiju švedskih ASC 890 s nadolazećim lovcima F-16, a koji će u suradnji s letećim radarima moći osloboditi sav svoj višenamjenski potencijal. Prema ukrajinskom stručnjaku, pilot F-16 neće čuti ASC 890, ali će ga vidjeti na zaslonu taktičke situacije i prema tim podacima odlučiti koje ciljeve ganjati. Pored toga, pilot F-16 će prema podacima iz ASC 890 moći odrediti kakvo oružje koristiti i kako najbolje prići meti korištenjem aktivnih ili pasivnih sustava.

Ti se podaci prenose putem taktičke mreže Link 16, a koju koriste SAD i članice NATO-a. Ovaj komunikacijski, navigacijski i identifikacijski sustav podržava razmjenu podataka između zapovjedništva, zrakoplova, brodova i kopnenih snaga na ultravisokoj frekvenciji. Slikovitije, informacije s Linka 16 koje dolaze do lovaca F-16 putem aviona ASC 890 odlaze do projektila koje će 'šesnaestica' ispaliti, a to se ne može učiniti s ukrajinskim MiG-ovima 29. Treba reći da na isti način mogu funkcionirati i ukrajinske rakete ATACAMS lansirane iz Himarsa, potom rakete Storm Shadow ili SCALP-EG, kao i zemaljski sustavi protuzračne obrane i ostalo raketno naoružanje.

Rano otkrivanje ruskih jurišnika

Ukrajinski stručnjaci uvjereni su da dva ASC 890 neće biti smještena na ukrajinskom teritoriju jer će ga Rusi željeti uništiti, ali procjenjuju da će pokrivati smjerove odakle dolijeće najviše raketa i dronova kamikaza. Analitičari ukazuju i na to da je ASC 890 sposoban otkriti i osigurati ciljanje ruskih taktičkih aviona na udaljenosti od 300 kilometara. To znači da treba prići unutar 250 kilometara od crte bojišnice jer neprijateljski jurišnici Su-24 lansiraju vođene bombe KAB-500L i KAB-1500L s udaljenosti od 50 kilometara.

Kao i Krivolap, njegov kolega Valerij Romanenko vjeruje da će se ASC 890 koristiti vrlo oprezno kako bi izbjegao prijetnje u obliku S-400 i projektila s navedenim, ali nepotvrđenim dometom od 300 do 400 kilometara. Pritom će, dodaju, ukrajinski stratezi koristiti taktičke manevre da bi zajamčili sigurnost posade ASC 890 i približili se što je moguće bliže prvoj crti bojišnice da bi imali bolji pregled situacije.

Prema njihovim izračunima, ASC 890 može hipotetski pokriti čitavu crtu kontakata iznad regije Čerkasi, za razliku od Krima i drugih okupiranih ukrajinskih područja zbog visokog rizika da postane meta. Ako se uzme u obzir sigurni radijus od 400 kilometara, to bi trebalo biti dovoljno za motrenje ruskih borbenih aviona ne samo kad polijeću s aerodroma u Voronješkoj oblasti, Kursku ili Belgorodu, već i dok su još na samim stajankama zračnih baza.

Što se tiče ruskih napada bespilotnim letjelicama, primjerice iranskim Šahidima, signali iz ASC 890 omogućit će mobilnim ukrajinskim timovima da promptno reagiraju i obore napadački dron strojnicom umjesto skupim projektilima. Isto vrijedi za krstareće rakete. Samohodni protuzračni sustavi moći će prijeći desetke kilometara u roku od pola sata i presresti projektil, čime se otvaraju nove mogućnosti ukrajinske protuzračne obrane.