1. Kakvi su dugoročni planovi Kine za obrambeni proračun?

Iako je službeni obrambeni proračun Kine za 2012. 106 milijardi dolara, valja napomenuti kako je on 11 posto veći u odnosu na prošlu godinu i učetverostručen u odnosu na razdoblje od prije deset godina. Pentagon smatra kako se ukupna vojna potrošnja Kine kreće negdje između 120 i 180 milijardi dolara. Nema vjerodostojnih procjena, no ako Kina nastavi ovim tempom, mogla bi preteći SAD kao najvećeg svjetskog vojnog potrošača u 2020-ima ili 2030-ima, ali ima previše nepoznanica da bi se moglo točno predvidjeti da će se to dogoditi.

2. Koja je kineska nuklearna strategija?

Pentagon zaključuje da se kineski nuklearni arsenal trenutačno sastoji od oko 50-75 projektila ICBM.

Pentagon ne pokušava procijeniti ukupan broj nuklearnog oružja koji posjeduje Kina, iako općenito pretpostavlja da imaju puno manji nuklearni arsenal od američkog koji se sastoji od 5.000 nuklearnih bombi.

Ipak, teorije da Peking posjeduje ili planira razviti mnogo veće zalihe nuklearnog oružja jednostavno neće jenjavati. Spekulacije koje su se prošle godine pojavile da će Kina imati čak 3.500 nuklearnih bojevih glava bile su utemeljene na glasinama, ali neki još uvijek tvrde da Peking vidi stratešku priliku u izgradnji nuklearnog arsenala koji bi mogao odgovarati onom američkom ili ga čak premašiti u narednim desetljećima.

Kina trenutačno ima samo dvije nuklearne podmornice, ali pravi opseg flote koju Kina namjerava izgraditi ostaje nepoznat.

3. Što smjera kineska mornarica?

Američki analitičari često koriste termin 'niz bisera' kako bi opisali kinesku strategiju o utemeljenju mreže stranih vojnih baza, posebno u Indijskom oceanu, ali ipak najnovije izvješće Pentagona ne raspravlja o tome planira li Kina stvoriti mrežu stalnih baza za ratnu mornaricu po uzoru na američki sustav.

Ipak, ne postoji manjak spekulacija da bi Kina na kraju ipak mogla rasporediti svoje vojne snage po lučkim objektima, primjerice u Burmi, Pakistanu i Šri Lanki. I Sejšeli su pozvali Kinu da koristi njihove luke, ali Peking je inzistirao da to nije uspostava prve strane vojne baze neuvjerljivo je nazivajući 'luka za opskrbu'.

Pentagon u izvješću također pokušava rasvijetliti budući program kineskog nosača zrakoplova. Kina će vjerojatno graditi više nosača zrakoplova i pripadajuće pomoćne brodove u idućih deset godina. No to je samo nagađanje. Još je nepoznato predviđa li Kina samo nekoliko radnih nosača zrakoplova kao plutajućih trofeja dizajniranih da simboliziraju dolazak Kine kao nove svjetske sile ili će ipak biti drukčije namjene?

4. Kakve svemirske sposobnosti razvija Kina?

Kina postaje sve vještija u svemiru. U izvješću Pentagona se spominje da Kina ima satelitsku mrežu te da je razvila protusatelitsku raketu kako bi poboljšala svoje sposobnosti. No Pentagon zanemaruje spomenuti jedan od kineskih najambicioznijih svemirskih programa: razvoj  svemirskog zrakoplova Shenlong i mogući povezani razvoj naprednih pogonskih sustava, čije postojanje povećava rizik od vojne svemirske utrke sa SAD-om.

Još nije poznato hoće li Shenlong biti nešto više od hi-tech eksperimenta. No zbog Shenlongovog vojnog potencijala, bilo kakve informacije o tome mogu ublažiti ili povećati strah unutar američke vojske.

5. Tigar od papira ili zmaj koji riga vatru?

Postoji još mnogo drugih stvari koje je teško procijeniti u kineskoj vojsci. Kineska cyber-špijunaža bila je učinkovita u dobivanju stranih vojnih tajni, ali je nejasno koliko je know-how uspješno i korisno apsorbiran u kineski program i vojne doktrine.

Sve nepoznanice stanu u jedno veliko pitanje: je li kineska vojska zaista vrijedna sve te panike? Kako piše Foreign Policy, kineska vojska je neprovjerena, nije sudjelovala u borbama od katastrofalnog rata s Vijetnamom 1979. Stoga su podjednake šanse da bi u slučaju sukoba vojska ostvarila očekivanja nacije ili bi nedostaci poput korupcije i neiskustva potkopali sve kineske ratne sposobnosti?