Britanska agencija Reuters donosi u četvrtak pregled najizglednijih kandidata za direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pošto je ostavku na tu dužnost, zbog optužbi za seksualni napad, podnio Francuz Dominique Strauss-Kahn (DSK)
KEMAL DERVIS (Turska)
Dervisa (62), smatraju vodećim kandidatom bude li dužnost povjerena neeuropljaninu. Smatra se zaslužnim za izvlačenje Turske iz financijske krize 2001. zahvaljujući strogim reformama i zajmu MMF-a. Status Turske kao velikog gospodarstva u usponu na europskom kontinentu mogao bi odgovarati i zemljama u razvoju koje ne žele da MMF ponovno vodi Europljanin.
Dervis je bio u Svjetskoj banci od 1978. Vratio se u domovinu kao ministar gospodarstva kada se Turska borila s inflacijom, devalvacijom valute i propašću banaka. Sada je potpredsjednik i direktor Programa za globalnu ekonomiju i razvoj u Brookings Institution u Washingtonu.
CHRISTINE LAGARDE (Francuska)
Lagarde (55), ima najviše izgleda odluči li se da Europljanin bude na čelu MMF-a i u tom bi slučaju bila prva žena na toj dužnosti. U mladosti uspješna osvajačica medalja za sinhronizirano plivanje, bila je prva žena predsjednica američke pravne tvrtke Baker MacKenzie.
Ugled je stekla tijekom financijske krize kada je pomogla promicati francusko stajalište unutar Skupine G20. List Financial Times izabrao ju je 2009. za najbolju ministricu financija u Europi.
Odlično govori engleski, a francusko državljanstvo za nju je u ovom slučaju otegotno jer je Francuz na čelu MMF-a bio 26 od 33 godine. Nadalje, seksualni skandal Strauss-Kahna naštetio je ugledu Francuske i konačno, predsjednik Nicolas Sarkozy neće se lako odreći uspješne ministrice u vrijeme francuskog predsjedanja G20 i godinu dana do predsjedničkih izbora.
AXEL WEBER (Njemačka)
Weber (53), bivši predsjednik Njemačke središnje banke (Bundesbank), a bio je i član upravnog vijeća Europske središnje banke. Očekivali su da će biti nasljednik Jean-Claude Tricheta na čelu Europske središnje banke no odustao je od utrke.
Od nedavna profesor ekonomije na Sveučilištu Chicago Booth School of Business. Ima političke veze potrebne za direktora MMF-a, a predavao je monetarnu politiku i međunarodnu ekonomiju u Njemačkoj prije nego je bio izabran za Bundesbank 2004.
TREVOR MANUEL (Južna Afrika)
Manuel (55), vrlo poštovan u svjetskim financijskim krugovima bio je ministar financije JAR-a od 1996. do 2009. Odavna se njegovo ime spominjalo kao dobar izbor za čelnika MMF-a i Svjetske banke (SB), no MMF vjeruje da bi on bolje vodio SB u borbi protiv siromaštva.
Manuel je jedan od utemeljitelja Ujedinjene demokratske fronte, a u doba apartheida krajem 80-ih bio je zatvaran zbog političkih aktivnosti.
Manuelova uloga u vladi bila je važna za strane ulagače u prijelazu između predsjednika Tahba Mbekija 2008,. na sadašnjeg Jacoba Zumu. Manuel je utjecajan kao čelnik Južnoafričkog nacionalnog povjerenstva za planiranje.
AGUSTIN CARSTENS (Meksiko)
Carstens (52), dugogodišnji stručnjak za gospodarstvo, postao je guverner Meksičke banke u siječnju 2009.
Prije povratka u Meksiko bio je uspješan zamjenik direktora MMF-a od 2003. do 2006. Diplomirao je ekonomiju 1985., na Sveučilištu u Chicagu. Otegotno je što dolazi iz Amerike, jer je Robert Zoellick iz Sjedinjenih Država na čelu Svjetske banke te bi u tom slučaju na čelu obje ustanove bili Amerikanci.
ARMINIO FRAGA (Brazil)
Fraga (54), smatra se jednim od najuspješnihh predsjednika Brazilske središnje banke (od 1999. do 2002. i u teškom gospodarskom razdoblju). Pripisuju mu zasluge ublažavanja učinaka devalvacije brazilske valute 1999. Radio je s milijarderom Georgem Sorosom šest godina kao izvršni direktor u Soros Fund Management u New Yorku i prodao je vlastiti hedge fond Gavea Investments Ltd banci JP Morgan Chase.
Otegotna okolnost su upravo njegove veze s hedge fondom te vjerojatno neće dobiti potporu brazilske banke.
MARK CARNEY (Kanada)
Carney (46), radio je 13 godina u banci Goldman Sachs. Zagovornici njegove kandidature tvrde da bi Kanađanin bio prirodan izbor koji bi služio kao most između konkurentskih regionalnih interesa. Kanadska središnja banka još nije komentirala tu zamisao. Sam Carney ranije je ovog tjedna rekao da bi čelnik MMF-a trebao biti izabran na temelju zasluga, a ne nacionalnosti.