Politolog Anđelko Milardović kaže da su velike hrvatske stranke euro-unionističke i one nemaju razloga otvarati raspravu o Europskoj uniji kada je njihov stav poznat unatrag deset godina. 'Euro-unionističkim strankama ne bi ni bilo pametno otvarati tu temu u predizbornoj kampanji, te je zato ni ne otvaraju u vrijeme krize eurozone, jer bi se rasprava mogla rasplamsati, što bi se reflektiralo i na kampanju za referendum o Europskoj uniji', objašnjava politolog Milardović.

Grubiša: 'Bolje im je u to ne dirati jer o EU i tako ništa ne razumiju'

S njim se slaže i politolog Damir Grubiša koji kaže da vladajući tako reagiraju jer im se ne isplati o tome raspravljati budući da se EU nalazi u poteškoćama, a oporbi je također bolje da u to ne ulazi jer ih, u slučaju pobjede na izborima, očekuje da izguraju referendum o pristupanju, a priča bi mogla probuditi euroskeptičnu javnost. 'Vladajući o EU razmišljaju na način - pregovori su zatvoreni i ugovor će biti potpisan. Sve je svedeno na postignuti uspjeh, a ne dubioze vezene uz EU. Bolje im je u to ne dirati jer o EU i tako ništa ne razumiju', smatra Grubiša. 'Raspravu o Europskoj uniji mogu pokrenuti samo male oporbene stranke ili pojedinci koji ne pripadaju bloku euro-unionističkih stranaka', smatra Milardović.

Mate Kapović, lingvist s Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji je u posljednje vrijeme u javnosti dosta angažiran po pitanju komunikacije o Europskoj uniji, smatra da se u vrijeme kada se ulazilo u NATO bilo lakše probiti u javnost s negativnim stavom o ulasku u tu organizaciju nego sada kada je u pitanju EU. 'Negativnog mišljenja u javnosti o pristupu Europskoj uniji je jako malo', kaže Kapović. On smatra se radi o svojevrsnoj blokadi, što ne znači nužno da je posrijedi teorija zavjere, da se o tome ne govori.

Kapović: Mediji ignoriraju euroskepticizam

U istraživanjima stavovima građani često iskazuju nezadovoljstvo neinformiranošću i nedostupnošću podataka o Europskoj uniji. Tu svoju ulogu igraju i mediji. Grubiša objašnjava da je u medijima bliži prioritet u fokusu, a drugi dolaze kasnije. 'Toliko tema bilo bi zbunjujuće i za građane i za novinare. Prvo izbori, pa će se kasnije fokus prenijeti na referendum o Europskoj uniji', govori Grubiša. Kapović je nezadovoljan medijskim praćenjem procesa jer se glas koji govori o negativnim stranama Europske unije teško probija u širu javnost.

'Kada dajem izjave u medijima o Europskoj uniji, negativne komentare najčešće mi izbace ili izrežu. Lakše je kritizirati kapitalizam ili nešto općenito jer o kapitalizmu neće biti referenduma, ali će zato biti referendum o ulasku u EU', kaže Kapović.

Milardović: 'Komunikacija o Europskoj uniji je na rubu totalitarnog incidenta'

Prema ljudima koji imaju drugačija mišljenja, navodi Milardović, a prema istraživanjima ima ih, u javnosti se odnosi kao prema krajnje problematičnima. 'U demokraciji bi trebalo imati pravo na pluralizam i dijalog kojega u ovom slučaju nema', kaže Milardović. On smatra da je posrijedi sekularni fundamentalizam. 'Komunikacija o Europskoj uniji je na rubu totalitarnog incidenta. Posrijedi je jednostrana indoktrinacija. Totalno kontrolirana komunikacija s podijeljenim ulogama, od politike, preko medija, sveučilišta i crkve', zaključuje Milardović.

Grubiša kaže da ne bi upotrijebio pojam poput Milardovića o 'totalitarnom incidentu', ali se slaže da se u komunikaciji o Europskoj uniji prema javnosti ide s demagogijom i pamfletima, što se pokazuje puno učinkovitijim nego što bi bilo davanje produbljenih informacija. 'Sama činjenica da su završeni pregovori s Europskom unijom uzrokovala je skok potpore s 51 na 57 posto. To je očito i onima koji vode kampanju za ulazak u EU, da ljudi reagiraju na emotivne instinkte, a ne intelektualne, pa im se to i servira', zaključio je Grubiša.