Pred SAD-om su jedni od najneizvjesnijih izbora i pitanje je tko će za nešto više od dva tjedna postati 47. predsjednik najmoćnije države svijeta. Sve oči uprte su u Ameriku, no ovo nije prvi put da smo u posljednjih dvadesetak godina doživjeli dramatične izbore preko Bare
Jedni od najdramatičnijih izbora, o kojima su se snimali i dokumentarci i igrani filmovi, bili su oni milenijski iz 2000., kada se dogodio sraz između republikanskog kandidata Georgea W. Busha i demokrata Ala Gorea. Tada je kroz ušicu igle mandat, i to svoj prvi, osvojio Bush, no optužbe protiv njega za izbornu prijevaru sežu još do današnjih dana.
Naime između milijun i pol i tri milijuna birača nije ni moglo glasati jer su bili izbrisani s popisa ili se njihovo ime uopće nije našlo na mašinama za glasanje. Zbog toga su mnogi posumnjali u prave rezultate izbora na Floridi, gdje je Bush pobijedio za 537 glasova.
vezane vijesti
Na izborni dan, 7. studenog 2000., demokratski kandidat Gore osvojio je većinu glasova birača, no sve je ovisilo o 25 elektorskih glasova s Floride. Razlika je bila toliko mala da je pokrenuto ponovno prebrojavanje glasova, a tek 12. prosinca Vrhovni sud presudio je u korist Busha, po stranačkoj liniji 5:4, čime je on postao predsjednik SAD-a. Prvi je to put da je Vrhovni sud odlučivao o tako bitnoj stvari.
Nisi pobjednik i ako osvojiš više glasova birača
Situacija poput one u kojoj je Gore, kao izborni gubitnik, osvojio više glasova, ponovila se na izborima 2016. Tada je pobjedu odnio Trump s 46,1 posto osvojenih glasova, iako ih je njegova suparnica Hillary Trump imala više, odnosno 48,2 posto. No zbog kompliciranog američkog sustava, u kojem se zapravo zbrajaju elektorski glasovi iz svake države, Trump je izvojevao pobjedu jer je osvojio više saveznih država, odnosno 304 elektorska glasa, a Clinton njih samo 232.
Njegova pobjeda iznenadila je sve te je došlo i do prosvjeda onih koji nisu htjeli priznati izborne rezultate. Američke obavještajne službe procijenile su naknadno da je Rusija pokušala pomoći Trumpu na izborima te godine, što je pojačalo sumnje u prijevaru.
Obama kao znak nove nade
Posebno znakoviti bili su izbori 2008. Tada je nakon ere Busha mlađeg, koji se našao pod žestokim kritikama zbog rata u Iraku, mandat osvojio mlađahni demokratski senator Barack Obama. Njegova pobjeda imala je velik odjek i među američkim građanima, ali i u medijima jer je bio prvi predsjednik afroameričkog podrijetla, a najavljivala se kao velika promjena. U toj izbornoj utrci Obama se suočio s republikanskim veteranom Johnom McCainom te ga je glatko pobijedio i prema volji birača, ali i prema elektorskim glasovima. Obama je tada osvojio 365 elektorskih glasova, a McCain samo 173.
Krvavi izbori 2020.
Rusija se, prema sumnjama, umiješala i u izbore 2020. Upravo zbog uvjerenja da su Rusi utjecali na njih 2016., kada je Trump prvi put pobijedio, izbori četiri godine kasnije, na kojima je tražio novi mandat protiv tada demokratskog kandidata Joea Bidena, bili su pod posebnim lupom. Pobjedu je odnio Biden osvojivši 306 elektorskih glasova, nasuprot Trumpu s njih 232. No Trump nije htio priznati poraz te je pokušao u nekoliko saveznih država utjecati na lokalne vlasti da ponište službene rezultate izbora. Svojim je biračima sugerirao da su mu ukradeni, što je na kraju rezultiralo nasilnim upadom u Kapitol 6. siječnja, kada je preminulo šestero ljudi, među kojima je bio i policajac koji je umro u sukobu s prosvjednicima, Trumpovim pristašama koji su htjeli preokrenuti rezultate glasanja. Zbog poticanja nasilnih prosvjeda Trump je zaradio i optužnicu Senata, no tih je optužbi oslobođen. Još uvijek se odlučuje o optužnici koja ga tereti za pokušaje promjene izbornih rezultata, a ona uključuje i odgovornost za napade na Kapitol.
Zbog ovakvih dramatičnih događaja iz 2020., ali i sumnji u namještanje, koje su se pojavile i četiri godine ranije, mnogi sa strpnjom gledaju na nadolazeće izbore.
