Naime, javni ovršitelji dio su reformi ovršnog sustava koje je u Hrvatskoj, ali i u susjednim zemljama, financirala Europska unija. U Hrvatskoj je poseban naglasak tijekom pregovora o pristupanju upravo na Poglavlju 23. o pravosuđu. Unatoč tome što je pristupni ugovor s EU-om potpisan, provedba zadanih reformi i dalje je pod povećalom europskih službenika.

Naime, projekt je financirala Europska unija i nizozemska vlada, i to s tri milijuna eura prošle tri-četiri godine. 'Službenici EU-a dolazili su u Ministarstvo pravosuđa, sudjelovali u pisanju ovršnog zakona i edukaciji javnih ovršitelja, a na to je potrošeno ukupno tri milijuna eura', rekla je za tportal Milica Bijelić.

Ona je i nazočila sastanku s Vandorenom. Kaže da je od svih zemalja u kojima se projekt odvijao samo u Hrvatskoj nastao problem. 'Iskazali su veliku zabrinutost u vezi svega toga. Rekli su da su iznenađeni jer su vjerovali da Hrvatska radi sve u okviru preuzimanja obveza iz Poglavlja 23 i da smo te obveze trebali ispuniti', pojasnila nam je Bijelić.

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić rekao je da je stručna analiza pokazala da javni ovršitelji nisu potrebni. No kada su ovršitelji ministru pokazali drugu prezentaciju koja dokazuje upravo suprotno, Miljenić je priznao da je riječ o političkoj odluci.

Većina javnih ovršitelja, koji su sa službom trebali početi 1. siječnja ove godine, ovom je odlukom znatno oštećena. Dali su otkaze na bivšim radnim mjestima, uzimali u najam urede, kupovali opremu, a sve uzalud. Hoće lim se troškovi nekako nadoknaditi, za sada nije poznato. Ministar im je poručio da mu pošalju zahtjeve za odštetom.