Nekadašnji bliski suradnici Franje Tuđmana i njegov sin Miroslav Tuđman podijeljeni su u mišljenjima o vrijednosti spomenika prvom hrvatskom predsjedniku u Kninu. Oko spomenika Franje Tuđmana posljednjih mjeseci raspredale su se mnoge priče, od visine, izgleda do materijala kojim je izrađen. Prva verzija nije zadovoljila kninsku gradonačelnicu Josipu Rimac pa je natječaj ponovljen. Potom je njegovu izradu pratila utrka s vremenom kako bi bio gotov za 20. godišnjicu vojno-redarstvene operacije Oluja. Kada je konačno završen, 500 kilograma težak spomenik autora Mirka Vuce izliven u bronci na kninsku tvrđavu dopremljen je helikopterom Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ).
Sin prvoga hrvatskog predsjednika Miroslav Tuđman spremno je odgovorio na upit tportala, ali ogradio se da on nije stručnjak i ne može komentirati estetsku vrijednost spomenika. Povijesni trenutak dolaska prvoga hrvatskog predsjednika u Knin, dan nakon oslobađanja, značio je završetak rata te je bilo nužno, smatra Tuđman, postaviti spomenik da i u simboličnom smislu predstavlja taj događaj. 'Zbog toga je vrijednost spomenika jako važna', govori nam Tuđman.
Ipak, u javnosti su podijeljena mišljenja oko njegove umjetničke vrijednosti. 'Nađite mi jedan spomenik gdje su se povjesničari umjetnosti i narod usuglasili, prema tome tu se razlike mogu očekivati', smatra sin prvoga hrvatskog predsjednika. Tuđman nije nezadovoljan učinjenim. 'Ono što je dobro u tom spomeniku jest što se pokazala jedna duhovna, strategijska i konceptualna dimenzija, a ne ona patetična pobjednička', kazao je sin prvog predsjednika za tportal. Aktualni zastupnik HDZ-a u Hrvatskom saboru mišljenja je da je Račanova vlada pogriješila kada je preimenovala taj dan, 5. kolovoza, kada je oslobođen Knin i srušena srpska paradržava, u Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Upravo postavljeni spomenik, smatra, više odgovara tom prvom nazivu, Danu domovinske zahvalnosti.
Zanimljivo je da Vesna Škare Ožbolt, nekadašnja bliska suradnica Franje Tuđmana i aktualna zastupnica DC-a u Hrvatskom saboru, ima potpuno suprotan stav od Miroslava Tuđmana. 'Umjetničko djelo je umjetničko djelo, ali upravo na tom mjestu, na kninskoj tvrđavi, trebao je stajati spomenik u onoj pozi u kojoj ga građani pamte dan nakon oslobođenja Knina; podignutih ruku, stisnutih šaka', rekla je Škare Ožbolt za tportal. Za nekadašnju predstojnicu Ureda Franje Tuđmana spomenik u Kninu zbunjujući je jer nije vjerno prenesen trenutak kojega se svi sjećamo. 'Spomenik je zanimljiv, ali možda bi bolje odgovaralo da je postavljen na nekom drugom mjestu, a ne na kninskoj tvrđavi, možda ispred njegove rodne kuće', promišlja Škare Ožbolt.
Ima dosta kritika i na druge spomenike dr. Franji Tuđmanu po Hrvatskoj, a na društvenim mrežama sve je otišlo i korak dalje u otvoreno ruganje. 'Mislim da je dizanje spomenika prošlo svršeno vrijeme. Moj prijedlog koji sam prva iznijela, a vidim da su ga kasnije prihvatili i drugi, bio je da se zračna luka nazove po Franji Tuđmanu. Podizanje spomenika je prevladana priča. Ona ima smisla na kninskoj tvrđavi, ali samo u onoj pozi u kojoj ga svi pamtimo, pobjedničkoj. Ne sporim umjetnički dio, ali je li autor pogodio trenutak, mislim da nije', kazala je nekadašnja bliska Tuđmanova suradnica.
Slaven Letica je početkom devedesetih godina usko surađivao s prvim hrvatskim predsjednikom kao njegov osobni savjetnik. Na tportalov upit da komentira spomenik, Letica se ogradio kako nije stručnjak za umjetnost. Ipak, u nekoliko rečenica prokomentirao je svoje viđenje spomenika. Tako kaže da su mu kipari koje zna rekli kako je iznimno teško napraviti Tuđmanov portret, i realistični, i nadrealistični i postmoderni. 'Ja to ne znam', napominje.
S druge strane, nastavlja pojašnjavati za tportal, taj spomenik ne izražava Tuđmanovu prirodu. 'Njegova priroda, javna i privatna bile su oprečne. Oni je privatno bio vrlo, vrlo ugodan i topao, znao bi katkad zaplakati, prilike su bile nevoljne tada', kaže nam Letica. Nekadašnji Tuđmanov suradnik poručuje da bi on posve drugačije osmislio ideju spomenika u Kninu da je bio zadužen za taj zadatak. 'Sigurno ne bi bio u tradiciji kraljevića Marka, ali ne bi ni izgledao kao da mu je paralizirana ruka', poručio je Letica. U Sinju je nedavno razgovarao s jednim ekspertom koji mu je rekao da je to monumentalna figura i da je kipar time htio pokazati trenutak kada Tuđman pušta hrvatski barjak kroz prste. 'Teško će to tko vidjeti u toj skulpturi', kaže Letica. Još jednom se ogradivši kako nije stručnjak, kazao je da tko poznaje Vucu, znao je što može dobiti od tog kipara.
S obzirom da je spomenik izazvao potpuno različite reakcije među ljudima koji su ga dobro poznavali, bilo bi dobro razmisliti o ideji da se uspostave ujednačeni parametri koje bi imali projekti od nacionalne važnosti, prije nego budu realizirani. Kako bi se projekti odradili studiozno i temeljito, a ne na brzinu i samo da se naprave.
