Prošla 2022. je bila najgora od početka 21. stoljeća po broju žrtava ratova – 238.000 mrtvih. To je skoro dvostruko više u odnosu na 2021. godinu, glasi zaključak izvještaja Međunarodnog instituta za gospodarstvo i mir (IEP), sa sjedištem u Sydneyju u Australiji.

Dramatično povećanje stope smrtnosti u velikoj mjeri je posljedica rata u Ukrajini, gdje je prošle godine ubijeno 83.000 ljudi. Međutim, najkrvaviji sukob dogodio se u Etiopiji, gdje je život izgubilo 100.000 ljudi.

Prema studiji objavljenoj ove srijede 28. lipnja, sukobi u 2022. također su izazvali gubitak od skoro 13 posto u globalnom gospodarstvu. Devetu godinu za redom je također pala prosječna razina „globalnog mira", i gora je od do sada najgore godine u ovom stoljeću 2014., navodi IEP. Sve u svemu, ovako izračunat Svjetski indeks mira 2022. pogoršao se za 0,42 posto, piše Deutsche Welle.

Svjetski indeks mira se izračunava rangiranjem skoro svake zemlje svijeta prema 23 indikatora. Ispituju se „tekući unutarnji i međunarodni sukobi“, „sigurnost“ i „militarizacija“ društva, a uključeni su i podaci iz kriminalističke statistike o broju ubojstava.

Sukobi postaju internacionalniji

Prema Steveu Killeleau, osnivaču, izvršnom predsjedniku IEP-a i jednom od autora izvještaja, najočigledniji trend je da su sukobi postali internacionalniji: sada je 91 zemlja u svijetu uključena u neku vrstu sukoba, u usporedbi sa samo 58 u 2008.

„To nije nužno dobro ili loše", kaže Killelea za DW. „Neke zemlje su uključene u mirovne operacije, poput zemalja u Gospodarskoj zajednici zapadnoafričkih država (ECOVAS). Iako je više zemalja uključeno u ratove u inozemstvu, ujedno se može reći da postajemo internacionalniji i u suradnji."

Ovakav razvoj događaja može iznenaditi s obzirom na to da su tijekom proteklog desetljeća smanjene zapadne vojne intervencije: SAD i NATO su se, na primjer, povukli iz Iraka i Afganistana. Ali, kao što Killelea ističe, SAD je i dalje upleten u sukobe – sada je najveća potpora Ukrajini u njezinom ratu protiv ruskih osvajača.

Ratove je teško dobiti

Prema Killeleau, Indeks mira između ostalog pokazuje da je „ratove zaista teško dobiti“. Sukobi u Jemenu i Siriji traju devet, odnosno 12 godina, i u oba slučaja nema vidljivih znakova vojne pobjede.

„Čak i najbolje opremljenim vojskama na svijetu je teško pobijediti lokalno stanovništvo koje ne želi invaziju i ima dobre resurse", ukazuje Killelea, ali i dodaje da je to zbog modernog oružja koje olakšava asimetrično ratovanje. „Sada skoro svatko s osnovnim tehničkim obrazovanjem može detonirati bombe na daljinu", kaže on.

Izvještaj IEP-a također navodi da se broj nedržavnih grupa koje koriste dronove između 2018. i 2022. udvostručio, te da se ukupan broj napada dronovima u istom razdoblju skoro utrostručio.

Trend poboljšanja na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi

Rezultat tih trendova je da se rat (i mir) pokazuju izuzetno trajnim. Island je i dalje, još od 2008, najmiroljubivija zemlja na svijetu, dok je Afganistan već osam godina zaredom najmanje miroljubiva zemlja na svijetu. Jemen, Sirija, Južni Sudan i Demokratska Republika Kongo također su među deset najmanje miroljubivih zemalja na svijetu od 2007., otkako postoji Indeks mira.

Međutim, Killelea naglašava da su u Indeksu vidljivi i pozitivni trendovi. „Mislim da je jedan od najpozitivnijih pomaka na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi – u posljednje tri godine, 13 tamošnjih zemalja je poboljšalo, a samo sedam pogoršalo stanje mira u svojoj zemlji", kaže on. „Sada tamo postoji trend ka poboljšanju mira. Tako da cijela dinamika nije nužno loša."

To je posebno evidentno u slučaju Libije, kojoj se Indeks mira popravlja drugu godinu zaredom. Iako je sigurnosna situacija u toj zemlji i dalje krhka, primirje koje su suparničke skupine potpisale u listopadu 2020. značajno ju je stabiliziralo.

Još jedan pozitivan aspekt je to što su mnoge zemlje postigle napredak u borbi protiv kriminala: nekoliko zemalja na Karibima i u Srednjoj Americi zabilježilo je pad u stopi domaćeg terorizma i ubojstava.

Cijena rata

Izvještaj Međunarodnog instituta za gospodarstvo i mir također razmatra ekonomsku cijenu rata. Sve u svemu, rat i nasilje koštali su svijet prošle godine 17,5 bilijuna dolara, što je ekvivalentno 12,9 posto globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Naravno, za zemlje koje su najteže pogođene sukobom, utjecaj je posebno razoran: Ukrajina je, na primjer, potrošila 63 posto svog BDP-a na obranu od ruske invazije.

Moguća kineska blokada Tajvana, kako predviđa IEP, dovela bi do posebno ozbiljnog pada globalne ekonomske proizvodnje: gubitak bi bio dvostruko veći od posljedica globalne financijske krize 2008.

Naravno da mnogi proizvođači oružja zarađuju od rata, ali, prema IEP-u, ta ekonomska dobit je manja od troškova rata i militarizacije.

„Ako napravim nosač zrakoplova, to bi me moglo koštati 20 milijardi dolara. I treba mi 500 milijuna dolara godišnje da bi ta stvar funkcionirala. I najbolje čemu se mogu nadati jest da ga ne moram koristiti. Ali, taj novac bi se mogao iskoristiti za poticanje biznisa, na zdravstveni sustav, gdje bi bio daleko produktivniji za gospodarstvo", zaključuje Steve Killelea iz Međunarodnog instituta za gospodarstvo i mir.