ZAGREB – Vlada je isplanirala da će od tih 291 milijun kuna, osam milijuna kuna potrošiti na isplatu naknade za oduzetu crkvenu imovinu, dok će preostalih 283 milijuna kuna biti redovita godišnja uplata na koju se Hrvatska obvezala sporazumom sa Svetom stolicom, otkriva Novi list. Tako Crkva svaki mjesec dobiva svojevrsnu apanažu u iznosu od dvije prosječne plaće po župi.

No, za razliku od odštete za oduzetu imovinu koja će biti jednaka ovogodišnjem iznosu, apanaža će u sljedećoj godini biti čak 37 milijuna kuna manja od ovogodišnje. U Vladi objašnjavaju da je razlog tome što je prestalo desetogodišnje razdoblje u kojem je država iznos morala povećavati za 20 posto kako bi se riješilo mirovinsko osiguranje klera, redovnica i redovnika.

No, iako je obveza 20-postotnog dodatka prestala, iznos koji država mora isplatiti Crkvi u 2010. godini opet naglo raste na 357 milijuna kuna, a u 2011. godini država će Kaptolu isplatiti čak 375 milijuna kuna apanaže. U Vladi otkrivaju da je veći iznos planiran radi toga što država dosad nije u potpunosti poštivala svoje obveze prema Crkvi, odnosno da im u prvim godinama isplate, u vrijeme Vlade Ivice Račana, nije davala dvije prosječne bruto plaće u zemlji, nego dvije proračunske plaće, koje su bile znatno niže.

Izvori Novog lista ističu da država Crkvi na osnovu sporazuma sa Svetom stolicom duguje još 250 milijuna kuna. Oni se neće vraćati u sljedećoj, kriznoj godini, ali u 2010. povrat će početi.

Tako će za razdoblje od 2000. do 2010. godine država Katoličkoj crkvi isplatiti gotovo tri milijardi kuna, što je iznos koji, primjerice, pokriva dugove u zdravstvu ili iznos koji je država zaradila kad je prodala 25 posto dionica Ine mađarskom MOL-u.

Dio sredstava je, prema riječima glasnogovornika HBK-a Zvonimira Ancića, potrošen na uzdržavanje klera, tamo gdje prihodi župe za to nisu dovoljni, te drugih crkvenih službenika, pa i laika koji rade za Crkvu.

Određena količina novca je potrošena na izgradnju novih crkvenih i pastoralnih objekata i karitativnu djelatnost.