Međunarodna misija novinarskih udruga i organizacija za zaštitu slobode izražavanja, koja je u siječnju ove godine posjetila Zagreb po drugi put da bi stekla uvid u stanje medijskih sloboda u Hrvatskoj, objavila je izvještaj 'Hrvatska: govor mržnje u porastu, ali ima nade za promjene', izvijestili su iz Hrvatskog novinarskog društva
Nakon što je zajednička misija organizacija koje se bave slobodom medija u lipnju 2016. utvrdila loše stanje, nova delegacija, u kojoj su bili predstavnici Medijske organizacije za jugoistočnu Europu (SEEMO), Udruženja europskih novinara (AEJ), Europske radiodifuzijske unije (EBU), Europskog centra za medijske slobode (ECPMF), Europske federacije novinara (EFJ) i Reportera bez granica (RSF), zatekla je bolju situaciju početkom 2018. godine.
vezane vijesti
U priopćenju misije povodom objave novog izvještaja o Hrvatskoj navodi se kako je Hrvatska dobila novu Vladu, da nova konzervativno - liberalna koalicija (HDZ–HNS) u najmanju ruku u svom programu ima medijske slobode kao pitanje važno za zemlju članicu Europske unije, dok političari iskazuju jasno stajalište protiv ugrožavanja života novinara.
Ističe se da su 2017. hrvatski premijer Andrej Plenković i Saborski odbor za medije osudili napade i prijetnje upućene novinarima te da od iste godine policija reagira brže nego prije u slučajevima napada ili prijetnji novinarima. Iako je zabilježeno smanjenje broja fizičkih napada na novinare, napadi i prijetnje, pogotovo upućene on line, još su uvijek velik problem, kao što je to i destruktivni utjecaj govora mržnje na društvo, koji se zapravo povećao od 2016. godine, upozorava misija.
U objavljenim preporukama istaknuli su da; vlasti moraju provesti temeljite istrage u vezi sa svim zasad nerazriješenim slučajevima fizičkih napada na novinare. Političari, novinari i javne osobe, navode, moraju se suzdržavati od sudjelovanja ili podupiranja, pa i percepcije da podupiru prljave kampanje ili retoriku punu mržnje protiv novinara i medija.
Također su istaknuli da se političke stranke moraju se suzdržati od uplitanja u uredničku politiku HRT-a, te da se mora povesti rasprava o novom zakonu o HRT-u te da bi se izbor glavnog ravnatelja HRT-a i drugih rukovodećih struktura trebao raditi u skladu s europskim standardima javnog elektroničkog medija.
Posebno su naglasili da Sabor treba ukinuti članak 148. Kaznenog zakona o 'sramoćenju' te članke 147, 149, 349 i 356.
Uz to smatraju da treba poboljšati zakonske odredbe koje se odnose na transparentnost vlasništva medija.
