Koliko nas treba zabrinjavati nestašica lijekova? Kojih lijekova najviše nedostaje i zašto? Kako pomoći pacijentima da ne lutaju od ljekarne do ljekarne u potrazi za zamjenskim lijekom? O tome što čini Ministarstvo zdravstva, a što Hrvatska agencija za lijekove, proizvođači lijekova i ljekarnici, o tome su u 'U mreži Prvog' govorili su Tonči Buble (Ministarstvo zdravstva), Milka Kosanović (HUP), Ana Kontek (HALMED) i Jasmina Vuglec Mihok (Hrvatska liječnička komora)
Buble je rekao da je duže vrijeme problem s određenom skupinom lijekova - to nije nestašica lijekova u veliko obimu i nije vezana samo za Hrvatsku. 'Postoji globalni problem u nabavi određenih sirovina od kojih se proizvode lijekovi. Za neke akutne bolesti nedostaje antibiotika. U ovom trenutku to je najveći problem', rekao je.
Kod kroničnih bolesti, dodao je, nema velikih nestašica. 'Hrvatski sustav lijekova je postavljen na način da postoji u određenoj terapijskoj skupini niz mogućnosti, bilo generičkih, bilo kliničkih', rekao je Buble. Nestašica antibiotika, objašnjava, je posljedica povećane potrošnje tijekom COVID-19 pandemije, piše HRT.
vezane vijesti
Stanje u ljekarnama se mijenja iz dana u dan, objasnila je Vuglec Mihok, a HZZO redovito izvještava o prijavljenim nestašicama lijekova. 'Stanje od prije dva dana je nedostatak, odnosno poremećaj opskrbe za 160 receptnih lijekova i oko 200-tinjak lijekova koji se primjenjuju u bolnicama', rekla je. To iziskuje, objasnila je, i kod liječnika i kod pacijenata određene prilagodbe.
Kontek je rekla da se svakodnevno prati situacija dostupnosti lijekova. Do sada su, ističe, uvijek uspješno rješavali probleme opskrbe. 'HALMED je napravio listu međusobno zamjenjivih lijekova, ona se stalno dopunjava i pomoć je u ljekarništvu da se lakše donose odluke o zamjenjivim lijekovima. Nestašice se bilježe, one su javno dostupne na webu', dodala je.
Objasnila je kako HALMED drugačije bilježi nestašicu od HZZO-a. Broj pribavljenih nestašica, rekla je, nije mjerilo opskrbljenosti tržišta. 'Većina nestašica ima svoju generičku zamjenu ili terapijsku. U malom dijelu smo opskrbili tržište putem interventnog uvoza', rekla je.
Kosanović je rekla da već dugi niz godina upozoravaju da bi moglo doći do nestašice lijekova. 'Korona bila jedan okidač koji je rasvijetlio sve slabosti na koje smo upozoravali. Radi se o jednoj politici lijekova koja nije višegodišnja nego višedesetljetna i koja se provodila ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europi. Ona se svodila na cijene generičkih lijekova koje su silno padale', rekla je.
Cijene svih generičkih lijekova na razini Europe, objasnila je, su smanjene za 41 posto, u Hrvatskoj 40 posto. 'S jedne strane se farmaceutsko tržište konsolidiralo', rekla je. Sada imate situaciju, dodala je, da je s jedne strane tržište konsolidirano - to znači da je na tržištu ostalo na preko 69 posto terapija oko dva dobavljača. S druge stane to znači da je tržište u riziku opskrbe.
Na razini Europe se potpuno okreće smjer - Njemačka, primjerice, razmatra politike kojima bi subvencionirala proizvodnju određenih skupina lijekova. Veliki problem je, dodala je, što se veliki problem supstanci proizvodi u Kini.
