Nakon masovnog gašenja obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava, koji su brisani zbog uvođenja reda u upisnik, ali i propasti hrvatskog sela, taj se sektor blago oporavlja. Raste vrijednost njihove proizvodnje, a po broju mladih poljoprivrednika - bolji smo od europske statistike, izvještava Dnevnik Nove TV
Iako je odrastao u gradu, Vukovarac Lovro Babić budućnost je vidio na selu. Završio je poljoprivredni fakultet i prije tri godine započeo uzgoj crne slavonske svinje. 'Živim u gradu, farma je u Lovasu, nije daleko, to je 18 kilometara, to nije velika udaljenost, ali ima mogućnosti. Svinja se dosta zadnjih godina izbrendirala, potražnja raste', kaže Babić.
Sljedeći je plan izgradnja preradbenog pogona, za što je bespovratno dobio 50.000 eura. 'Nećemo ići na neku veliku širinu, znači, prije svega kulen koji je broj 1 od crne svinje, slanina, čvarci, kobasice i kulenova seka', ističe on za Dnevnik Nove TV.
vezane vijesti
Mladi poljoprivrednici popravljaju krvnu sliku hrvatskog agrara. Trenutačno ih je 21.000, a s udjelom od 13 posto u odnosu na ukupnu poljoprivredu, dva puta su jači od europskog prosjeka.
Pozitivne pomake u poljoprivredi pokazuju i brojke. Godine 2017. bilo je oko 160 tisuća aktivnih OPG-ova, a danas ih je pet i pol tisuća više. Među njima je i sve više mladih, što vraća optimizam u ruralne krajeve.
Nakon višegodišnjeg pada broj OPG-ova u Hrvatskoj posljednje dvije godine raste. Sve više mladih među njima, vraća optimizam u ruralne krajeve.
''Mislim da će to sve biti zapravo jedna lijepa priča'', optimistična je Martina Šaravanja. Ni Lovro ni Martina ne razmišljaju o odlasku. Poljoprivreda i selo za njih su razlog ostanka.
