'O ramenu mi bazuka, puška, raznijet će se tvoja njuška ne priznaš li moju vlast, ubijanje je meni slast, mahniti smo, krvnici u srži, mi rigamo vatru koja prži', stihovi su koji uz glazbenu podlogu trešte iz terenca na benzinskoj postaji u Cualiacanu.

U svibnju su vlasti države Sinaloa (sjeverozapad) zabranile emitiranje narcocorridosa, glazbenih kronika o sukobima narkobandi kako bi spriječile 'obranu zločina' i gradnju mitova o zločincima.

S 2.200 ubojstava u 2010, Sinaloa na pacifičkoj obali jedna je od triju meksičkih država s najvišom stopom nasilja.

Balade o neustrašivu životu i ljubavima narkozločinaca dio su pop kulture od 70-ih i 80-ih godina u Meksiku, no zadnjih je godina buknuo novi, crnji val, zvan 'Movimiento alterado' (gnjevni pokret).

Njegovi su protagonisti počeli uratke postavljati na internetu 2006. godine, kad je Calderon objavio konačni rat narkomafiji uz angažman 50.000 vojnika.

'Narcocorridos su postali hipernasilni, autori se, primjerice, ne libe reći da će nekoga raščetvoriti', objašnjava Juan Carlos Ramirez-Pimienta sa sveučilišta San Diego u Kaliforniji. Autor knjige o novom valu, on ističe da je produkcija golema i nemoguće je pobrojati sve glazbene skupine koje je taj val izbacio.

Službeni radio poštuje vladinu uredbu o zabrani emitiranja narcocorridosa, no tržnice njima obiluju i nude ih uz svu silu materijala u slavu nasilja kao što su majice s logom oružja, futrole za pištolje.

Pokret nije stao na granicama Meksika jer njegovi stanovnici svoju kulturu donose u Sjedinjene Države. Danas je 'središte narcocorridosa Los Angeles' u Kaliforniji.

Veličanjem antiheroja, slušatelji narcocorridosa kompenziraju vlastiti strah da će pasti u ruke vlasti, objašnjava stručnjak.