Godinu dana nakon što je brza ukrajinska protuofenziva oslobodila sjevernu Hersonsku oblast i potjerala Ruse preko Dnjepra, mnogo opreznija ukrajinska protuofenziva, podržana herojskom kampanjom elektroničkog ratovanja, tjera Ruse s druge strane rijeke.

Boreći se da organiziraju mehanizirani protunapad koji bi, u teoriji, mogao natjerati ukrajinski marinski korpus natrag preko Dnjepra, ruske snage pribjegavaju masivnoj zračnoj vatrenoj moći. Ruske zračne snage gađaju obje strane Dnjepra preciznim klizećim bombama dugog dometa.

Ako ne mogu istjerati Ukrajince s njihovog mostobrana Krinki, Rusi bi mogli jednostavno pokušati dići mostobran u zrak. Ukrajinske trupe strahuju od moćnih bombi Univerzalnog kliznog i korekcijskog modula više nego od većine ruskog oružja, piše Forbes.

Sada mnogo tih bombi udara u maleni komadić naselja koji štiti najisturenije i najizloženije ukrajinske snage.

Tri tjedna nakon što su se ukrajinski marinci iskrcali u Krinki, Rusi su na na lijevoj obali Dnjepra znali da imaju problem.

'Mostobran je stvoren u području koje je s naše strane bilo vrlo slabo pokriveno', napisao je jedan ruski vojnik na Telegramu.

Rusi smatraju da je stvoren mostobran sa zadatkom da tamo povuče i uništi što više njihovih jedinica spremnih za borbu iz drugih područja - na primjer iz blizine Robotine.

Ukrajinska vojska i zračno-jurišne snage ovog su ljeta oslobodile Robotine, u oblasti Zaporižja istočno od Hersona.

Dok te takozvane "vatrogasne" trupe - pukovnije i brigade koje Kremlj brzo premješta iz jednog sektora u drugi kako bi učvrstili slabašne obrambene napore - stižu na lijevu obalu Dnjepra, Ukrajinci obično napadaju u sektoru koji su 'vatrogasci' upravo napustili, iskorištavajući tako novu slabost u ruskim linijama.

'Neprijatelj će pronaći slabost koja će dati brzi uspjeh uz minimalne gubitke, što se može pretvoriti u privlačenje i uništavanje naših posljednjih rezervi', požalio se vojnik.

Kako bi prekinuli ovaj nesretni ciklus bjesomučnih i samoporažavajućih preraspoređivanja, Kremlj je krajem listopada znatno pojačao zračno bombardiranje ukrajinskih položaja u Hersonu. Lovci-bombarderi Suhoj Su-34 i drugi ratni zrakoplovi, od kojih su neki očito stigli s okupiranog Krima, počeli su izbacivati satelitski vođene klizeće bombe s udaljenosti od čak 40 kilometara.

Teške između 500 i 1500 kilograma, klizne bombe su sirovi alati s mnogo ručno izrađenih komponenti. Ali rade. Klizne bombe su 'jedan od najvećih strahova' među ukrajinskim vojnicima, prema ukrajinskom vojniku Oleksandru Solonku.

'Rusi ih intenzivno koriste', napisao je Solonko. 'Ne mogu govoriti o njihovoj točnosti, ali oružje je moćno.'

Prema ukrajinskom ministru unutarnjih poslova Ihoru Klimenku, ne manje od 87 kliznih bombi pogodilo je naseljena područja u Hersonskoj oblasti 5. studenoga. Bio je to 'najveći broj kliznih bombi koje su ruske snage lansirale do danas od početka opće ruske agresije na Ukrajinu', zaključio je Institut za proučavanje rata u Washingtonu.

'Najvjerojatnije nema neoštećenih stambenih zgrada u Krinkiju', primijetio je neovisni Conflict Intelligence Team.

Dok ukrajinski operateri bespilotnih letjelica kontroliraju zrak izravno iznad Krinkija, uglavnom zahvaljujući intenzivnim naporima ukrajinskih trupa za elektroničko ratovanje koji ometaju ruske bespilotne letjelice, ova lokalna kontrola ne proteže se preko južnog Hersona. Ruski piloti očito nemaju problema prići Dnjepru na 40 kilometara kako bi bacili svoje klizne bombe.

Ukrajinske zračne snage štite sjeverni Herson baterijama protuzračnog sustava zemlja-zrak S-300. Znamo to jer su Rusi nedavno onesposobili najmanje jedan ukrajinski lanser S-300 u oblasti.

No, S-300 dometa od 120 kilometara očito nisu dovoljno blizu Krinkija, niti dovoljno gusto u svojoj pokrivenosti, da zaštite mostobran Dnjepra. Nije bez razloga ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenksi prošli tjedan obećao pojačati protuzračnu obranu u tom području.

Ova dodatna obrana mogla bi napraviti razliku između pobjede i poraza za ukrajinske marince koji se drže svog mostobrana u Krinkiju.