JOSIPOVIĆ PODUPRO PRIJEDLOG

Uskoro odličje 'junakinja Domovinskog rata'

15.12.2011 u 22:50

Bionic
Reading

Predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Splitsko-dalmatinske županije Ivanka Luetić-Boban danas je izvijestila da je predsjednik Republike Ivo Josipović podupro njezin prijedlog o utemeljenju odličja 'junakinja Domovinskog rata'

'Nazvao me telefonom predsjednikov savjetnik Fred Predrag Matić i rekao mi da ga je predsjednik zadužio da mi prenese njegovo stajalište o podupiranju prijedloga za utemeljenje odličja 'junakinja Domovinskog rata' te da se dogovorimo o načinu na koji bi bilo najprikladnije ostvariti tu zamisao', izjavila je Luetić za Hinu.

Objasnila je da je u povodu 25. studenog, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, nedavno poslala pismo predsjedniku Josipoviću, zamolivši ga za pomoć i pokretanje utemeljenja odličja 'junakinja Domovinskog rata', koje bi dobile 'žene koje su pretrpjele najveće i nemjerljive gubitke'.

'U današnjem razgovoru gospodin Matić mi je rekao kako bi bilo prikladno da se tom priznanju (odličju) dade ime po nekoj povijesnoj osobi ili povijesnom događaju te smo se dogovorili da o tome razmislimo i osmislimo takav naziv priznanja', kazala je Luetić. Dodala je kako bi, po njezinu mišljenju, to priznanje, primjerice, moglo nositi ime 'Drinske mučenice' u spomen na časne sestre koje su četnici mučki ubili u Goraždu 1941. i bacili u Drinu.

Zamisao o utemeljenju odličja 'heroina Domovinskog rata' prvi je put potaknuta 22. studenog ove godine na sastanku županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova, žena Nezavisnog sindikata 'Brodosplita' 'Škveranke' i splitske Udruge 'Naš kvart'. One su isti dan organizirale i predstavljanje knjige 'Sunčica', u kojoj autorica Marija Slišković donosi svjedočenje 14 žena s vukovarskog područja koje su silovali pripadnici srpskih snaga za agresije na Hrvatsku.

Ivanka Luetić-Boban je u pismu predsjedniku Josipoviću predložila da bi prve dobitnice zamišljenog (novoutemeljena) odličja trebale biti 'žene koje su u ratu i nakon rata u koncentracijskim logorima silovali srpski agresori'.