'Važno je da sve aktivnosti koje poduzimamo poduzimamo tako da imamo što veći konsenzus', kazao je u izjavi nakon sastanka premijer Plenković.

Posebna točka, kazao je, bila je situacija vezana uz pad drona u Zagrebu. 'Možemo zajednički razmotriti i podijeliti ono što znamo te staviti upitnike za ono što ne znamo. Prenijeli smo oporbenim čelnicima sasvim pouzdanu ocjenu da je letjelica bila naoružana, da je došlo do eksplozije, da je najvjerojatnije bila riječ o aviobombi', kazao je Plenković.

'Pronađen je upaljač, pronađeni su geleri, nedvojbeno je utvrđeno da je letjelica koja je inače namijenjena za izviđanje bila namijenjena da nosi i oružje', kazao je Plenković.

Govorio je i o radarima i gdje je letjelica zabilježena. 'Oni koji se bave time, s obzirom na to da je bila refleksija, nisu to doživjeli kao nešto opasno', kazao je, dodavši da je ona prošla i rumunjski i mađarski prostor.

'Ponovili smo da sustav za motrenje i navođenje, radarski sustav, prate zračni prostor u ovim okolnostima, posebno kad nema civilnih letova nad Ukrajinom, pa je zgusnutiji u drugim dijelovima. Ono što je sigurno, što sam vidio posjetom našem centru za motrenje i navođenje, a bio sam i u NATO-ovu centru, pouzdano znamo kad se može zabilježiti prvi put na rumunjskim, mađarskim i rumunjskim radarima', kazao je Plenković.

'U tijeku je operacija NATO-a Plemeniti štit. Zrakoplovi redovito polijeću s nosača', kazao je.

'Moj je dojam da su u oporbi u najvećoj mjeri bili zadovoljni. Što više odgovornog ponašanja, što više odgovornih izjava', rekao je premijer.

'Jedino što znamo točka je na kojoj je dron prvi put uočen u Rumunjskoj. Ali trenutak u kojem je prvi put uočen ne znači da je tamo i lansiran. Možda je riječ o pogrešci, možda o sabotaži, možda o namjeri. Odgovor trenutno ne znamo', kazao je Plenković upitan odakle i tko je lansirao letjelicu.

Na pitanje o detaljima bombe, Plenković je kazao da traje istraga. 'Ono što je sigurno to je da je bilo eksplozije i da se ona dogodila u tlu. Pronađeni su dijelovi te bombe, uspoređeni sa sličnim dijelovima bombi koje postoje. Zašto nije došlo do većih šteta, objasnit će stručnjaci. Znamo sad da je povoljna okolnost to da je pala u tlo. Nitko nikada nije rekao da ima 120 kilograma eksploziva, ukupna težina je 120 kilograma, što bi bilo oko 40 kilograma eksploziva', rekao je Plenković.

Govorio je i o tome tko će čuvati hrvatsko nebo. 'Imamo niz zrakoplova koji su funkcionalni. No nisu one generacije i kvalitete kakvi će biti Rafale, koji će biti u posjedu HRZ-a u nešto manje od dvije godine. Trenutno raspolažemo tehnologijom otprije 40 godina. U međuvremenu, uz naše sposobnosti i jačanje protuzračne obrane, uz dogovore o vježbama s članicama NATO-a, mi nismo granična država. Da jesmo, sad bismo bili dio operacije Plemeniti štit i svakog dana bi na hrvatskom nebu bili avioni koje ste mogli vidjeti zadnjih dana', rekao je Plenković.

Dodao je da su Amerikanci i Francuzi spremni dodatno pomoći Hrvatskoj.

Na primjedbe oporbe da je zloupotrijebio prelete aviona kaže da je odmah otklonio tu tezu. 'Razlog za to što sam imao presicu tada je taj da smo tijekom sastanka shvatili da je presicu održao glavni tajnik NATO-a, na kojoj je rekao da je letjelica bila nenaoružana pa smo htjeli eliminirati kontradikciju. To jesam li ja ili ne imao tada presicu ne bi utjecalo na prelet Rafalea nad Hrvatskom, a ni MiG-ova', rekao je Plenković.

Komentirao je i posjet tri premijera Kijevu. Poručio je da je znao da oni idu ondje i da se radi o premijerima koji možda nisu u posljednje vrijeme imali toliko kontakta s Ukrajinom.

Plenković je rekao i da se letjelica pojavljivala i nestajala s radara.

Ovaj put s oporbom je otvorio nekoliko tema - nastavak dijaloga o situaciji u Ukrajini, mjere koje poduzima Hrvatska, izbjeglički val i okolnosti pada vojne letjelice u Zagrebu.