Jurica Ilić, županijski državni odvjetnik u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, na početku je podsjetio da je ŽDO poslao nekoliko priopćenja o događaju zbog velikog interesa javnosti. 'Događaj je kvalificiran kao teško kazneno djelo. Zbog složenosti postupanja rad na predmetu je povjeren ŽDO-u', kazao je Ilić.

Naveo je da su nakon događaja počeli s očevidom koji je trajao od 11. do 14. ožujka, 23. ožujka postupanje se nastavilo, a radi analize tragova obavljeno je kemijsko i balističko vještačenje.

'Tad je bilo vidljivo da se radi o aviobombi s upaljačem, ali dotad rezultati nisu dali osnove za zaključak', istaknuo je.

Objasnio je da su izvidi podijeljeni u dva dijela. Danas će iznijeti podatke o uzrocima pada letjelice i šteti. Porijeklo letjelice je predmet drugog dijela izvida koji nije dio današnje presice i čime se bave druga tijela.

Brigadir Jadranko Karlušić, načelnik Sektora Kriminalističke vojne policije, govorio o radnjama koje su poduzete na mjestu pada letjelice. Očevid je proveden na četiri lokacije na kojima su pronađeni dijelovi letjelice. Kazao je i da šteta koju je dron prouzročio na zemlji iznosi 600 tisuća kuna.

Potom je uzeo riječ glavni vojni zrakoplovni istražitelj, brigadir Mario Počinok, ujedno čelnik Povjerenstva za istragu pada bespilotne letjelice u Zagrebu.

Na početku je govorio o samoj letjelici koja je bila strogo čuvana tajna u Sovjetskom Savezu.

'Namijenjena je za dubinsko izviđanje s taktičkog, operativnog i strateškog nivoa. Ona ima visoke performanse što se tiče letnih karakteristika, a leti visokim podzvučnim brzinama od 900 do 1200 km/h. Vrijeme lansiranja je do 15 minuta, lansira se pomoću posebnog vozila i raketnim pogonom, a kasnije to preuzima mlazni pogon', kazao je Počinok.

Riječ je o potpuno automatiziranom stroju koji obavlja funkciju izviđanja i snimanja.

Opisao je način na koji je letjelica ušla u hrvatski zračni prostor te da je poslije osam do 10 kilometara nakon ulaska s visine od 1041 metra počela s procedurom slijetanja - aktiviran je padobran, ugašen motor i izbačen višak goriva.

Uzrok pada bespilotne letjelice narušen je slijed automatskog slijetanja u dijelu prilikom aktiviranja glavnog padobrana. 'Jednostavno nije bilo mehaničke veze između same letjelice i glavnog padobrana. To znači da je s visine od 1700 metara iskliznula iz padobrana', kazao je Počinok.

Kazao je da je letjelica bila u vrlo dobrom stanju, motor pri udaru nije radio, a nađena je kutija, bitno oštećena, ali sam medij na koji se snima u potpunosti je uništen i nije bilo nikakve šanse za oporavak.

Bojnik Mile Tomić, načelnik Odjela za nadzor ispravnosti i upravljanje klasom V u Logističkom operativnom središtu, pokazao je fragmente za koje je kazao da su svi nastali djelovanjem eksplozije. Na mjestu događaja pronađeno je 47 takvih fragmenata.

'Svi fragmenti nastali su djelovanjem eksplozije. Pronađen je upaljač s ćiriličnim oznakama, radi se o univerzalnom upaljaču za aviobombe', kazao je Tomić, dodavši da je bio na prednjem dijelu aviobombe.

Ne temelju pregleda metalnih fragmenata nedvojbeno je utvrđeno da se radi o aviobombi OFAB 100-120 s upaljačem. Posljedica je bila eksplozija bombe, kazao je.

Ivana Bačić, dipl.ing., glavni vještak za požare i eksplozije, Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja 'Ivan Vučetić', govorila je o tome je li došlo do eksplozije bombe.

'Na mjestu pada nastao je krater pet i pol metara promjera i dubine oko jedan i pol metar. Iz kratera je izdvojeno 45 metalnih fragmenata i promjena boje metala u plavu na rubnim dijelovima. Dva takva fragmenta pronađena su i izvan kratera. Oštećenja na okolnim objektima, primarno automobilima, manjeg su intenziteta, uglavnom uzrokovana raspršenjem kamenja i grančica. Na mjestu događaja osjetio se intenzivan miris amonijaka', kazala je Bačić.

Na fragmentima tijela aviobombe i na dijelovima letjelice nisu detektirani tragovi vojnih eksploziva, nije bilo ni privrednih eksploziva ni drugih eksplozivnih tvari. Što se amonijaka tiče, potvrđeno je da se radilo o tragovima. Na desnom krilu letjelice najzastupljenija je bila crvena boja koja je odražavala petokraku crvene i bijele boje. Radi se o originalnoj boji, a pronađeni su tragovi naknadnog bojanja. Na letjelici je utvrđeno postojanje i plave i žute boje.

Kazala je da na zemlji nisu utvrđeni tragovi vojnih eksploziva. Nije utvrđena prisutnost ni poljoprivrednih eksploziva. Neizravnom metodom utvrđena je prisutnost amonijaka.

Cjelovit zaključak je, kazala je Bačić, da je nedvojbeno došlo do eksplozije improviziranog eksplozivnog sredstva i eksplozivne tvari koja ne pripada skupini vojnih i poljoprivrednih eksploziva. Najvjerojatnije se radilo o organskoj smjesi koja je pri eksploziji razgrađena do plinovitog produkta, što onemogućava njezinu identifikaciju.

Na pitanje kako se ne može naslutiti što je bilo u bombi i o tragovima da je dron ukrajinskog podrijetla, Bačić je kazala da nedostatak tragova ukazuje na to da se radilo o tvarima koje osiguravaju da pod utjecajem visoke temperature dolazi do potpune razgradnje produkata i to ne možemo razlikovati od plinova u zraku. 'Što se boje tiče, naš zadatak je bio utvrditi boje, a ne što boje impliciraju. Što se tiče kemijske analize - što je bilo u toj bombi, ostat će trajno nepoznato. Niti jedna tehnika nije potvrdila da bismo mogli utvrditi o kojoj eksplozivnoj tvari se radilo', napominje.

Bačić nije željela nagađati je li bomba bila prerađena, samo je ponovila da nije moguće utvrditi o kojoj vrsti bombe se radi.

Počinok je naveo i kako letjelica radi po principu navigacije i po unaprijed zadanoj ruti. Ne misli da je bilo preinaka bombe.

Mile Tomić rekao je kako je nemoguće da je bomba bila presječena. 'I bomba i upaljač proizvedeni su u zemljama bivšeg SSSR-a. Ne znamo eksplozivnu tvar, jednostavno se ne može nagađati o količini eksploziva i odnosu prema TNT-u', kaže Tomić.

Nisu željeli nagađati o kilaži bombe, odnosno nije potvrđena teza da je težina bombe iznosila 40 kilograma, tek da je bomba bila improvizirana smjesom.

Na pitanje je li letjelica bila namijenjena da nekoga ubije ili ne, Tomić odgovara: 'Nije namijenjena svojoj osnovnoj svrsi, a to je izviđanje', kazao je. Utvrdili smo da nema tragova vojnih eksploziva, a mogućnosti o tome što se moglo nalaziti u tijelu bombe su velike.'

Nova TV je u utorak navečer objavila kako je doznala da je utvrđeno da je letjelica bila dorađivana i imala bombu, ugrađenu umjesto kamere.

Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo već krajem ožujka priopćilo je da je balističkim vještačenjem metalnih fragmenata vojnog drona utvrđeno da se radilo o aviobombi s pripadajućim upaljačem, ali da se o tragovima eksploziva tada još nije mogao donijeti konačan zaključak. ŽDO je do tada dobio rezultate balističkog vještačenja i samo dio rezultata kemijsko-fizikalnog vještačenja, a rezultati dotadašnjeg tijeka i dijela provedenih vještačenja nisu dali osnovu za donošenje konačnog zaključka.

Bespilotna letjelica sovjetske proizvodnje TU-141, koja je 10. ožujka preko zračnog prostora Rumunjske i Mađarske stigla u Hrvatsku, pala je poslije 23 sata u zagrebačkom naselju Jarun, pri čemu nije bilo žrtava. Prema dosadašnjim informacijama, letjelica je lansirana iz Ukrajine, a za sada se ne zna kome je u tom trenutku pripadala te na koji način i zašto je lansirana.