Milanović je, podsjetimo, dao suglasnost za 12 misija, a među njima su i neke druge NATO-ve misije, zatim KFOR na Kosovu, NATO-va misija u Iraku, misija Sea Guardian u Sredozemlju itd.

Međutim Vlada je s današnje sjednice Saboru na izglasavanje poslala i prijedlog odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO-voj aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini. Radi se o odluci za koju Milanović nije dao suglasnost.

U prijedlogu odluke navodi se da bi u operaciju bilo upućeno do pet vojnika s mogućnošću rotacije, a jasno se u odluci navodi da pripadnici Oružanih snaga ne mogu biti raspoređeni izvan teritorija država članica NATO-a, kao ni angažirani na teritoriju Ukrajine.

Premijer Andrej Plenković rekao je na sjednici Vlade da bi u američku vojnu bazu u njemačkom Wiesbadenu bila upućena dva časnika. Ova NATO-va misija bi koordinirala pružanje potpore u pogledu dostave vojne opreme Ukrajini i aktivnosti obuke, a što bi provodili saveznici i odabrani partneri.

'Politički uvjet za provedbu NATO-ve aktivnosti je to da NATO nije i neće postati strana u vojnom sukobu u Ukrajini te da se aktivnosti neće provoditi na teritoriju Ukrajine', jasno se pojašnjava u odluci.

Kako je Milanović odbio dati suglasnost za ovu odluku, saborski zastupnici morat će je donijeti dvotrećinskom većinom.

Podsjetimo, Milanović je jasno rekao da odbijanjem suglasnosti zapravo štiti nacionalne interese. 'Jednostavno, dok sam ja predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik – hrvatski vojnici, dočasnici i časnici neće sudjelovati u aktivnostima koje Hrvatsku guraju u rat. Radilo se o jednom ili stotinu vojnika, ma gdje oni bili - radi se o izravno stožernoj potpori zaraćenoj strani koja nije članica NATO-a', poručio je jučer Milanović.